Porez na nekretnine u Crnoj Gori do sada se nije plaćao na neprodate stanove, ali su Opštine počele da šalju naloge i prinudno naplaćuju, pišu “Vijesti”.
Naime, građevinske kompanije do sada nisu plaćali porez na neprodate stanove, ali im zbog nepreciznosti zakona Opštine šalju poreske naloge i prinudno naplaćuju porez.
Koliko ima takvih stanova i poslovnih prostora u Crnoj Gori - nema zvaničnih podataka. Komitet za nekretnine Američke privredne komore u Crnoj Gori (APK) inicijativu za rješenje tog pitanja uputio je u julu resoru kojim rukovodi ministar Radoje Žugić, a nekoliko građevinskih firmi je to tražilo još krajem prošle godine.
APK čini osam firmi koje se bave građevinskom djelatnošću, i to Atlas grupa, Zetagradnja, Adriatik Marinas (Porto Montenegro), Komp komerc, Čelebić, Gintašmont, Kips, Luštica Divelopment i Normal kompani.
Rukovodilac sektora zajedničkih i opštih poslova u Zetagradnji Ratko Radonjić “Vijestima” je kazao da su uputili incijativu Ministarstvu zato što imaju problema sa Opštinama koje žele da im naplate porez, iako se prema Zakonu o računovodstvu i reviziji i međunarodnim računovodstvenim standardima neprodati stanovi i poslovni prostori evidentiraju kao zaliha neprodatih roba.
“Ministarstvo priprema izmjene i dopune tog akta do kraja ove godine. Formira je radna grupa za pripremu novih rešenja u kojoj učestvujemo. Ministarstvo je i prije četiri godine imalo stav da taj porez ne moramo da plaćamo. Opštine to ne uvažavaju, već donose poreska rješenja i prinudno naplaćaju taj porez. U sporovima koji su po našim tužbama do sada vođeni kod Upravnog suda, ta poreska rješenja su poništavana i vraćana na ponovni postupak. Opštine se brane time da u postojećem zakonu u odredbam, koje definišu ko je oslobođen poreza, ne piše da ga ne moraju platiti građeviske firme za neprodate stanove i poslovne prostore”, rekao je Radonjić za “Vijesti”.
On je pojasnio da se građevinski sektor može smatrati kao proizvođački zato što proizvode stanove za prodaju, i sve što na kraju godine ne prodaju, evidentiraju kao zalihu.
“Kao što neki drugi proizvođači evidentiraju svoju robu. Opšte je pravilo kod pravnika da kada tumače pravne norme ne mogu nešto tumačiti na osnovu jedne norme, nego cijeli Zakon, da bi se shvatila suština šta je zakonodavac htio da kaže. Zbog negativnog iskustva koje imamo, podnijeli smo inicijativu da se sporno pitanje riješi. Tražimo da se u odredbama koje se odnose na predmeta oporezivanja direktno izuzuzmu neprodati stanovi i poslovni prostori”, rekao je Radonjić.
U Ministarstvu finansija “Vijestima” nisu precizirali da li im je prihvatljiv zahtjev građevinskih firmi da se u Zakonu definiše da nekretnine koje te kompanije nisu prodale budu oslobođene plaćanja poreza.
„Shodno Programu rada Vlade, utvrđivanje predloga zakona o porezu na nepokretnosti planirano je za četvrti kvartal ove godine. Radna grupa priprema predlog. Osim predstavnika Ministarstva finansija i Vlade, čine je predstavnici Zajednice opština i APK. Na taj način obezbijeđen je mehanizam koji omogućava zastupanje interesa svih poreskih obveznika, među njima i građevinskih kompanija. Radna grupa upoznata je sa zahtjevima građevinskih kompanija koji će se analizirati, nakon čega će zauzeti stav po tom pitanju”, saopštili su “Vijestima” iz Ministarstva finansija.
Nova zakonska rješenja treba, kao su objasnili u Ministarstvu finansija, da definišu pitanja koja se odnose na način utvrđivanja tržišne vrijednosti nepokretnosti kao osnovice za oporezivanje, proširenje osnove za oporezivanje, analizu adekvatnosti nivoa poreskih stopa po vrstama nepokretnosti, unapređenje razmjene podataka i saradnje između nadležnih organa, revidiranje kaznene politike...
Stav građevinskih firmi je da se mora promijeniti Zakon o porezu na nepokretnosti u dijelu nastanka poreske obaveze, da ne bi ove dažbine plaćali umjesto stvarnih vlasnika. Predlažu da istovremeno nastaje poreska obaveza za taj i za Zakon o porezu na promet nepokretnosti.
“Poreska obaveza po Zakonu o porezu na promet nepokretnosti nastaje na dan zaključenja ugovora, kada se onaj ko stiče nekretninu evidentira kao poreski obveznik. Prema Zakonu o porezu na nepokretnosti, drugačija je situacija, jer poreska obaveza nastaje prvog 1. za godinu za koju se utvrđuje. To, recimo, znači da ako kupim stan 1. januara i prodam ga 31. decembra, novi kupac, kao obveznik, biće evidentiran tek narednog dana, odnosno sljedeće godine, i država za cijelu tu prethodnu godinu ne naplaćuje porez od stvarnog poreskog obveznika, već od bivšeg vlasnika-prodavca”, objasnio je Radonjić “Vijestima”.
On je dodao da nema razloga da poreska obaveza za godišni porez ne nastaje istog dana kada i obaveza po osnovu Zakona o porezu na promet nepokretnosti.
“To nam je važno i zbog toga što se dešavalo da se kupac stana ne uknjiži odmah poslije zaključivanja ugovora, već izbjegava knjiženje u toj godini da bi porez platio investitor. Država i Opštine imaju instrumente da provjere to činjenično stanje“, rekao je Radonjić, dodajući da su ministarstvu predložili i da se to pitanje uredi.