Na rtu Arza, na ulazu u Bokokotorski zaliv, nalazi se oko devet kilograma osiromašenog uranijuma zaostalog nakon NATO bombardovanja, ali iz Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI) tvrde da on ne predstavlja nikakvu opasnost.
“Efikasnost, odnosno procenat uklonjenog uranijuma je preko 90 odsto od prvobitnog broja uranijumskog materijala, tako da se sa sigurnošćču može tvrditi da se radi o projektu koji je realizovan sa izuzetnom efikasnošču”, kazali su Danu iz te institucije.
Prema njihovim riječima, od svih kontaminiranih lokacija u Srbiji, Crnoj Gori, BiH, Kosovu i uopšte u svijetu, Arza je prva lokacija koja je zvanično dekontaminirana i za to ima provjeru i ocjenu Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP).
Tokom bombardovanja na Arzu je 30.maja palo više od 400 uranijumskih projektila i tom prilikom kontaminirnao je zemljište površine 30 hiljada metara kvadratnih. Akcija kontaminiranog zemljišta, u koju si bili uključeni bivša Vojska Jugoslavije i Ekotoksikološki institut iz Podgorice počela je u februaru 2000.godine i tokom naredne godine prekidana je nekoliko puta usljed nedostataka novca.
Koordinator programa za životnu sredinu u NVO Grin Houm, Nataša Kovačević, kazala je da iako su nadležne institucije konstatovale nizak nivo osiromašenog oranijuma na rtu Azra, činjenica je da sanacija nije u cjelosti obavljena, odnosno da je tokom dvije i po godine došlo do integracije uranijuma u zemljištu, kamenjaru, vodi i živom svijetu.
Ona je navela da je u posao dekontaminacije uloženo oko 400 hiljada eura i da nije prihvatljivo da problem nije temeljno riješen do kraja.
“Prema tadašnjim podacima CETI-ja prikupljeno je 75 kilograma osiromašenog uranijuma, od evidentiranih 88. Nije jasno zašto sve nije prikupljeno i na osnovu čega se tvrdi da je cijeli teren potpuno bezbjedan”, kazala je ona za Dan.
Predsjednik ekološkog društva Breznica, Milorad Mitrović, rekao je da u toj organizaciji sumnjaju da je posao dekontaminacije urađen traljavo, i da više stvari ukazuje na to.”Treba imati u vidu veliki broj ljudi oboljelih od karcinoma, pa treba da se zapitamo šta je uzrok tome”.
On smatra da je potrebno ponovo uraditi određena istraživanja pa vidjeti da li ima ostataka osiromašenog uranijuma.