Josip Broz sahranjen je 8. maja 1980. u Beogradu u Kući cveća, a na njegovoj sahrani bilo je prisutno 209 delegacija iz 127 država svijeta
Doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije Josip Broz Tito umro je 4. maja prije 29 godina u Ljubljani, a njegovi posmrtni ostaci sahranjeni su u Beogradu.
Tito je rođen u Kumrovcu 1892, a tačan datum njegovog rođenja nije poznat, mada je rođendan slavljen 25. maja, što je godinama obilježavano "Štafetom mladosti" i velikim sletom, u skladu s jakim kultom ličnosti koji je sistematski građen tokom njegove vladavine.
Kao austrougarski kaplar Tito je učestvovao u Prvom svjetskom ratu - između ostalog i u borbama protiv srpske vojske. Ranjen je i zarobljen u Rusiji 1915, posle čega je pobjegao iz zarobljeništva i učestvovao u Oktobarskoj revoluciji.
U Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca se vratio krajem oktobra 1920, kada je postao član Komunističke partije, a 1937. njen generalni sekretar, voljom Staljina, posle smjenjivanja i strijeljanja Milana Gorkića.
Radio je 1936. i 1937. u Kominterni u Moskvi u vrijeme kad je likvidiran znatan broj jugoslovenskih komunističkih prvaka. Kao vođa KPJ predvodio je u Drugom svjetskom ratu Partizanski pokret (Narodnooslobodilačka vojska).
Iz rata je izašao kao legendarni vođa. Osim borbe protiv okupatora jedinice pod njegovom komandom sprovele su komunističku revoluciju - tokom i nakon rata.
U zanosu revolucionarne "pravde" nestale su desetine hiljada nekomunista - pod maskom "borbe protiv saradnika okupatora" - čime je u stvari nepovratno uništen čitav građanski sloj.
Odbio je Staljinov pritisak 1948, i rezoluciju Informbiroa nakon čega je decenijama dobijao značajnu finansijsku i vojnu pomoć, do polovine pedesetih, uglavnom od SAD.
Rezoluciju Informbiroa iskoristio je za masovni obračun sa "informbiroovcima" i "staljinistima" ali i drugim političkim protivnicima. Iz tog perioda ostao je kao simbol terora i obračuna sa neistomišljenicima zloglasni zatvor na Golom otoku.
Bio je jedan je od osnivača Pokreta nesvrstanih, što je u tadašnjim međunarodnim okolnostima imalo veliki značaj.
U unutrašnjoj politici - ostavio je ustrojstvo koje je na kraju razorilo Jugoslaviju - ustav iz 1974. godine.
Josip Broz sahranjen je 8. maja 1980. u Beogradu u Kući cveća, a na njegovoj sahrani bilo je prisutno 209 delegacija iz 127 država svijeta.
(Tanjug)