U Crnoj Gori se 72 osobe vode kao nestale u toku sukoba na prostoru bivše Jugoslavije, od čega su pronađeni posmrtni ostaci za njih 11, pokazao je izvještaj Radne grupe Ujedinjenih nacija za prisilne nestanke.
Radna grupa UN za prislne nestanke boravila je u trodnevnoj posjeti Crnoj Gori, a njen član Jasminka Džumhur kazala je da se te osobe, koje su registrovane u Crnoj Gori, vode kao nestale na teritoriji Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Kosova.
„Crna Gora je, odlukom Vlade, uspostavila Komisiju za nestale osobe i mandat Komisije je da koordinira i promoviše sve aktivnosto vezane za potragu za nestalim osobama i ostvarivanje prava njihovim porodica“, kazala je Džumhur.
Komisija je, kako je navela, potpisala Protokol o saradnji sa Komisijom za nestale osobe Srbije, a takvi protokoli nisu potpisani sa Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom i Kosovom.
„Radna grupa napominje da Komisija ne preuzima aktivnu ulogu u potrazi za nestalim osobama i služi uglavnom kao koordinacijsko tijelo koje pomaže porodicama prilikom preuzimanja tijela, nakon njihove idetifikacije drugih država u regionu“, rekla je Džumhur.
Radna grupa, kako je dodala, naglašava važnost operativnog djelovanja Komisije za nestale osobe Crne Gore i intenziviranje napora na traženju nestalih.
„Preporučuje, takođe, da Ministarstvo za ljudska i manjinska prava bude član Komisije i da se ona češće sastaje“, kazala je Džumhur.
Prema njenim riječima, posebno je značajno da Komisija, u što skorije vrijeme, potpiše sporazume o saradnji sa Bosnom i Hercegovinom, Hrvatskom i Kosovom.
„Radna grupa primjećuje da je pitanje slobode pristupa informacijama u Crnoj Gori uređeno Zakonom o slobodnom pristupu informacijama, međutim, da postoje određeni problemi u implementaciji ovoga Zakona, posebno kada se govori o pristupu informacijama vezanim za pravosudne odluke“, rekla je Džumhur.
Kako je navela, Radna grupa naglašava važnost osiguranja otvorenosti i transparentnosti sudskih odluka i da treba osigurati dosljednu primjenu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koja, dodala je, omogućava slobodu pristupa informacijama samo u sprovođenje testa javnog interesa.
„Radna grupa pozdravlja činjenicu da je Crna Gora ratifikovala Međunarodnu konvenciju o zaštiti svih osoba od prislinih nestanaka, da je priznala nadležnost Komiteta da prima i razmatra individualne žalbe, kao i žalbe koje podnose druge članice ovog međunardonog dokumenta“, rekla je Džumhur.
Ona je kazala da je Crna Gora dostavila Komitetu svoj inicijalni izvještaj, navodeći da Radna grupa preporučuje da se, u skladu sa međunarodnim standardima, prisilni nestanak treba definisati u krivičnom zakonodavstvu Crne Gore kao zasebno djelo.
Džumhur je saopštila da je Radna grupa dobila informaciju u šest slučajeva ratnih zločina koji su procesuirani u Crnoj Gori, navodeći da se ne radi u svim slučajevima o prislinim nestancima.
„Radna grupa je upoznata da je u slučajevima porodice Klapuh i Štrpci nekoliko osoba osuđeno na dugoročne kazne zatvora, koje su odslužili, dok su ostali optuženi u slučaju Štrpci još na slobodi“, navela je ona.
Džumhur je kazala da Radna grupa primjećuje da je u preostala četiri slučaja koja su procesuirana nedavno, zbog niza nedostataka, došla do oslobađajućih presuda za većinu optuženih.
„Ovi nedostaci uključuju neopravdana kašnjenja i dugotrajnost postupaka u odnosu na istragu tih zločina. Radna grupa zaključuje da je potrebno više da se uradi da se osugura nepristrasno, nezavisno, efikasno i profesionalno sudstvo i Tužilaštvo, kako bi se osiguralo pravo na pravdu“, rekla je ona.
Predsjednik Radne grupe UN za prisilne nestanke Ariel Dulicki kazao je da su članovi tog tijela prethodno boravili u Hrvatskoj, Srbiji i na Kosovu.
„Svrha naše posjete bila je da ispratimo napore koji ulaže Vlada i čitavo društvo Crne Gore, što se tiče prisilnih nestanaka ili nestalih osoba“, rekao je Dulicki.
Kako je naveo, ekspertski tim je imao za cilj da ispita djelotvornost politika koje postoje i da podijele stručne stavove sa Vladom i sa društvom Crne Gore.
Radna grupa će izvještaj o posjeti predati Savjetu UN za ljudska prava tokom naredne godine.
„Crna Gora je, odlukom Vlade, uspostavila Komisiju za nestale osobe i mandat Komisije je da koordinira i promoviše sve aktivnosto vezane za potragu za nestalim osobama i ostvarivanje prava njihovim porodica“, kazala je Džumhur.
Komisija je, kako je navela, potpisala Protokol o saradnji sa Komisijom za nestale osobe Srbije, a takvi protokoli nisu potpisani sa Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom i Kosovom.
„Radna grupa napominje da Komisija ne preuzima aktivnu ulogu u potrazi za nestalim osobama i služi uglavnom kao koordinacijsko tijelo koje pomaže porodicama prilikom preuzimanja tijela, nakon njihove idetifikacije drugih država u regionu“, rekla je Džumhur.
Radna grupa, kako je dodala, naglašava važnost operativnog djelovanja Komisije za nestale osobe Crne Gore i intenziviranje napora na traženju nestalih.
„Preporučuje, takođe, da Ministarstvo za ljudska i manjinska prava bude član Komisije i da se ona češće sastaje“, kazala je Džumhur.
Prema njenim riječima, posebno je značajno da Komisija, u što skorije vrijeme, potpiše sporazume o saradnji sa Bosnom i Hercegovinom, Hrvatskom i Kosovom.
„Radna grupa primjećuje da je pitanje slobode pristupa informacijama u Crnoj Gori uređeno Zakonom o slobodnom pristupu informacijama, međutim, da postoje određeni problemi u implementaciji ovoga Zakona, posebno kada se govori o pristupu informacijama vezanim za pravosudne odluke“, rekla je Džumhur.
Kako je navela, Radna grupa naglašava važnost osiguranja otvorenosti i transparentnosti sudskih odluka i da treba osigurati dosljednu primjenu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koja, dodala je, omogućava slobodu pristupa informacijama samo u sprovođenje testa javnog interesa.
„Radna grupa pozdravlja činjenicu da je Crna Gora ratifikovala Međunarodnu konvenciju o zaštiti svih osoba od prislinih nestanaka, da je priznala nadležnost Komiteta da prima i razmatra individualne žalbe, kao i žalbe koje podnose druge članice ovog međunardonog dokumenta“, rekla je Džumhur.
Ona je kazala da je Crna Gora dostavila Komitetu svoj inicijalni izvještaj, navodeći da Radna grupa preporučuje da se, u skladu sa međunarodnim standardima, prisilni nestanak treba definisati u krivičnom zakonodavstvu Crne Gore kao zasebno djelo.
Džumhur je saopštila da je Radna grupa dobila informaciju u šest slučajeva ratnih zločina koji su procesuirani u Crnoj Gori, navodeći da se ne radi u svim slučajevima o prislinim nestancima.
„Radna grupa je upoznata da je u slučajevima porodice Klapuh i Štrpci nekoliko osoba osuđeno na dugoročne kazne zatvora, koje su odslužili, dok su ostali optuženi u slučaju Štrpci još na slobodi“, navela je ona.
Džumhur je kazala da Radna grupa primjećuje da je u preostala četiri slučaja koja su procesuirana nedavno, zbog niza nedostataka, došla do oslobađajućih presuda za većinu optuženih.
„Ovi nedostaci uključuju neopravdana kašnjenja i dugotrajnost postupaka u odnosu na istragu tih zločina. Radna grupa zaključuje da je potrebno više da se uradi da se osugura nepristrasno, nezavisno, efikasno i profesionalno sudstvo i Tužilaštvo, kako bi se osiguralo pravo na pravdu“, rekla je ona.
Predsjednik Radne grupe UN za prisilne nestanke Ariel Dulicki kazao je da su članovi tog tijela prethodno boravili u Hrvatskoj, Srbiji i na Kosovu.
„Svrha naše posjete bila je da ispratimo napore koji ulaže Vlada i čitavo društvo Crne Gore, što se tiče prisilnih nestanaka ili nestalih osoba“, rekao je Dulicki.
Kako je naveo, ekspertski tim je imao za cilj da ispita djelotvornost politika koje postoje i da podijele stručne stavove sa Vladom i sa društvom Crne Gore.
Radna grupa će izvještaj o posjeti predati Savjetu UN za ljudska prava tokom naredne godine.