Hrišćanski vjernici danas slave Uskrs, najsvečaniji praznik pravoslavne hrišćanske crkve.
Na Uskrs se skidaju oltarske dveri da bi se time pokazalo da je Isus Hristos, po crkvenom učenju, uskrsnućem pobijedio smrt i otvorio rajska vrata.
Uskrs je najvažniji praznik jer suština hrišćanskog učenja označava vaskrsnuće Hristovo iz mrtvih, kao pobjeda vjere i života nad smrću.
Po crkvenom učenju, Isus je raspet u petak, subotu je preležao u grobu, u Josifovom vrtu, a u nedjelju zorom, osjetio se snažan zemljotres i anđeo Božji sletio je na grob. Stražari koji su čuvali grob, u strahu su popadali kao mrtvi, a Isus vaskrsao.
Na Uskrs je, po vjerovanju, prvo Marija Magdalena srela Hrista, a potom se on ukazao i svojim učenicima.
Samo učenik Toma, koji je bio odsutan, nije odmah povjerovao da je Hristos uskrsnuo, pa je morao lično da se uvjeri. Otuda u narodu uzrečica: "nevjerni Toma".
Ljudi se za ovaj praznik pozdravljaju sa: "Hristos vaskrese" i "Vaistinu vaskrese". Cijela nedjelja praznika zove se Svijetla nedjelja, a tada se pjevaju radosne crkvene pesme.
Na prvom Vaseljenskom saboru, u Nikeji 325. godine, odlučeno je da se Uskrs svuda praznuje istog dana, posto se ispune tri uslova: poslije prolećne ravnodnevice, prve nedjelje poslije jevrejske Pashe i poslije prvog punog mjeseca.
Uskrs je pokretan praznik. Uvijek se vezuje samo za nedjelju i može "pasti" u razmaku od 35 dana - od 4. aprila do 8. maja po starom, julijanskom kalendaru, odnosno od 22. marta do 25. aprila po novom, gregorijanskom računanju vremena.
Za Uskrs se jaja boje crveno i drugim jarkim bojama i poklanjaju prijateljima. Jaje ima simboličko značenje jer se iz njega rađa život.
Za ovaj praznik sprema se kolač koji domaćin za vrijeme ručka lomi zajedno sa djecom. Vaskrs hrišćani slave tri dana, pa su u kalendaru Srpske pravoslavne crkve crvenim slovom obilježeni Vaskršnji ponedjeljak i Vaskršnji utorak.
Praznik Vaskrsenja koji sve vaseljenske pravoslavne crkve obilježavaju istovremeno poštujući pravila i učenje drevne hrišćanske dogme biće obilježen i u hramovima Mitropolije primirsko crnogorske prvom ponoćnom vaskršnjom liturgijom i jutarnjim liturgijama na dan praznika nad praznicima.
Ponoćnu arhijerejsku liturgiju, kojom se oglašava početak Vaskrsa, služiće u hramu Svetog Save na Vračaru mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije koji kao najstariji član Sinoda po rukopoloženju zamjenjuje poglavara SPC patrijarha Pavla.
Poglavar SPC Pavle ocenio je u Uskršnjoj poslanici da je naše doba suočeno sa materijalnom krizom, ali da je još prisutnija kriza morala i karaktera.
(agencije/MONDO)