Ljetnje računanje vremena u Crnoj Gori počelo je danas u dva sata, a kazaljke na časovnicima treba pomjeriti za jedan sat unapred.
Prema utvrđenom kalendaru, "ljetnje vrijeme" počinje poslednje nedjelje u martu i završava se poslednje sedmice u oktobru, a uvedeno je uglavnom radi uštede električne energije i boljeg iskorišćavanja radnog vremena.
Ljetnje računanje vremena je kod nas prvi put uvedeno 27. marta 1983. godine.
Od 1995. godine kazaljke na satovima su pomjerane u poslednjoj sedmici septembra, na osnovu odluka koje je donosila Vlada, a pre tri godine je donet novi zakon u toj oblasti, usklađen sa Evropskom unijom.
"Službeno vrijeme" u svijetu pomjera se unapred u poznu zimu ili rano proleće, a vraća unazad u jesen, najčešće za jedan sat, ali tačan broj sati i datumi izmjena određuju se na lokalnom nivou i podložni su promjenama.
Pomjeranje kazaljki u zapadnoj Evropi uvedeno je početkom 70-ih godina, čime se "produžava" dan, omogućuju ušteda u potrošnji električne energije, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim.
Sve evropske zemlje koriste ljetnje vrijeme, a datum pomjeranja kazaljki različit je od države do države.
Na severnoj hemisferi ljetnje vrijeme počinje poslednje nedjelje u martu ili prve nedjelje u aprilu.
Pomjeranje vremena se u većini slučajeva vrši u noći između subote i nedjelje, da ne bi prouzrokovalo probleme za radno stanovništvo.
Prelazak na ljetnje i zimsko vrijeme prvi put je zabilježeno 1916. godine u zemljama na sjeveru Evrope, a do sada je uvedeno u oko 70 zemalja, uglavnom na sjevernoj hemisferi.
Od 2002. godine EU, kao i ostale zemlje u Evropi, su odredile da početak ljetnjeg vremena počinje poslednje nedjelje u martu i završava poslednje sedmice u oktobru.
INa južnoj hemisferi početak i kraj ljetnjeg vremena je obrnut u odnosu na sjevernu.
Island je jedina evropska zemlja koja ne pomjera satove, a većina modernih računarskih operativnih sistema ima mogućnost automatskog prelaska na ljetnje računanje vremena.
Izrael je, primjera radi, do pre nekoliko godina mijenjao ljetnje vrijeme različito od ostatka sveta, zbog posebnog lunarnog kalendara, pa većina računarskih sistema nije mogla prelaziti na izraelsko letnje vrijeme.
Pojedini astronomi su, međutim, protiv pomjeranja kazaljki i vještačkog "produženja" dana, jer smatraju da prirodu ne treba "mučiti", makar se to pravdalo i ekonomskom računicom.
(Tanjug)