Bivši predsjednik Borda direktora Telekoma, Oleg Obradović, odigrao je jednu od ključnih uloga u sklapanju ugovora sa Sigmom, pišu Vijesti
Bivši predsjednik Borda direktora Telekoma, Oleg Obradović, odigrao je jednu od ključnih uloga u sklapanju ugovora sa Sigmom za koji Amerikanci tvrde da je poslužio za navodno podmićivanje Ane Kolarević u ime njenog brata Mila Đukanovića, pišu Vijesti.
To proizilazi iz dokumenata američkog suda, kojima je odbrana trojice tuženih direktora Mađar Telekoma predložila saslušanje svjedoka putem međunarodne pravne pomoći.
Iz niza konstatacija u pitanjima koje je trebalo postaviti svjedocima, čini se da je namjera odbrane da objasni i opravda optužujuće detalje - poput onog da su posao navodno radile domaće firme, a antidatirani ugovor sklopljen sa njujorškom kompanijom.
Iz dokumenata u koje su Vijesti imale uvid, vidi se da je Obradović učestvovao u predstavljanju “investicione prilike” Magyar Telekomu u februaru 2004. Jedno postavljenih pitanja je i da li je i sa kim o tome razgovarao u Vladi.
On je izgleda preporučio angažovanje advokatskih kancelarija Kolarević i Nikole Martinovića radi pomoći u izradi plana restrukturiranja i integracije Moneta i Telekoma nakon privatizacije.
Američka Komisija za hartije od vrijednosti i berze (SEC) tvrdi da je riječ o lažnom konsultantskom ugovoru, jer ugovoreni posao navodno nije uradila Kolarević već “interni i redovni spoljni pravni savjetnici Magyar telekoma, po značajno manjoj cijeni”.
Martinović je kazao da ga je za posao preporučio dotadašnji rad na predmetima Telekoma.
Obradović je kazao da je o cijeni pregovarao i dao ponudu tadašnjoj upravi Telekoma.
"Tada sam u kompaniji bio predstavnik mađarskog kapitala. Nijesam ih preporučio, ali sam podržao da se angažuju, jer su dobri advokati",
rekao je Obradović.
I Obradović i Martinović su rekli da nijesu primali i davali mito, niti da znaju da je to neko radio.
“Posao smo radili u koordinaciji, svako svoj segment. Svu dokumentaciju o ovom poslu predao sam prije više godina američkoj strani i državnom tužilaštvu Crne Gore”, rekao je Martinović.
Kolarević je ranije tvrdila da o svemu što je uradila postoji dokumentacija u Telekomu, kao i da je od Sigme dobila 246 hiljada EUR. I ona i Đukanović negirali su da je bilo korupcije u privatizaciji Telekoma.
Iz pitanja odbrane mađarskih menadžera vidi se da su po preporuci Obradovića i pozivu da daju ponudu, Kolarević i Martinović 4. aprila 2005. ponudili da urade posao za 651 hiljadu EUR. Ta cifra pregovorima je smanjena na 580 hiljada.
Ugovor sa datumom 6. april - potpisali su jedan od tuženih pred njujorškim sudom Tamas Morvai i Obradović.
Prema dokumentima suda, Obradović je 29. septembra potvrdio da je posao završen i novac zarađen, dan kasnije je potpisao fakturu i 21. oktobra odobrio transfer novca na račun Sigme, odakle su isplaćeni Kolarević i Martinović.
“To sam uradio na osnovu kompanijskih procedura i izvještaja službi kojima sam bio nadređen, a posao jeste odrađen u skladu sa ugovorom”, rekao je Obradović.
Nije jasno zašto je na ugovoru datum 6. april, kada je Bord direktora Telekoma tek 27. maja ovlastio Obradovića i Morvaija da ga mogu potpisati, prema navodima trojice vještaka podgoričkog Ekonomskog fakulteta, koji su po nalogu tužilaštva 2006. ispitivali je li bilo zloupotreba u tim ugovorima.
“Nakon ove sjednice došlo je do potpisivanja prvog ugovora (Sigma) koji je predmet ovog ispitivanja”, navodi se u izvještaju trojice vještaka od decembra
2006, na osnovu kojeg je tužilaštvo Vesne Medenice zaključilo da je u tom poslu sve bilo u redu.
U jednom od pitanja svjedoku, sugeriše se da je to moguće zato što Telekom nije imao pravila o autorizovanim potpisima.
Obradović, međutim, tvrdi da ugovor nije antidatiran, a da će preciznije moći da saopšti kada pogleda ugovor i druge papire.
Iz niza pitanja odbrane različitim svjedocima, vidi se da je Telekom navodno prihvatio zahtjev Kolarević i Martinovića da se od crnogorske javnosti sakrije njihov identitet, pa je to bio navodni razlog za ugovor sa Sigmom, a ne sa njima direktno.
Oni navodno nijesu htjeli da javnost sazna da se bave prestrukturiranjem kompanije, koja je podrazumijevala i smanjenje broja radnika, pregovore sa sindikatima. U pitanjima se sugeriše da je to urađeno jer su Kolarević i Martinović bili “zabrinuti kako će javnost reagovati” nakon “nepopularnih otpuštanja”.
U jednom pitanju pominje se da su se oni bojali lošeg publiciteta i “kazne i prezira” javnosti zbog tog ”osjetljivog i kontroverznog” pitanja.
“Ne znam koji je bio razlog, ali to je bila poslovna odluka kompanije”, rekao je Obradović.
Isti odgovor dao je Martinović, dodavši da je advokatski posao standardno povjerljiv.
"Ništa posebno nijesam tražio", kazaoo je Martinović.
Kao jedan od razloga angažovanja Kolarević i Martinovića, u pitanjima se sugeriše da lokalni pravni savjetnik Telekoma nije znao engleski, a da direktor za ljudske resurse i pravna pitanja BelaVaradi, koji je i nadzirao rad na planu, nije znao crnogorski.
SEC je odustao od dokazivanja činjeničnih tvrdnji o korupciji u Crnoj Gori zbog “racionalizacije” postupka.
Iz SEC-a je saopšteno Vijestima da nemaju komentar osim onog što su saopštili u dokumentima suda. Američki ambasador Sue K. Brown, međutim,
saopštila je da je SEC došao do dokaza o korupciji tokom privatizacije Telekoma, tražeći da crnogorske vlasti istraže ulogu crnogorskih građana.
(Mina)