Pomjeranjem kazaljki na časovnicima za jedan sat unaprijd u nedjelju 29. marta u 02.00 sata počeće ljetnje računanje vremena.
Ljetnje računanje vremena u ovoj godini počinje posljednje nedjelje marta tako što se vrijeme u 02.00 časa pomjeranjem kazaljki za jedan čas unaprijed računa kao 03.00 časa.
"Službeno vrijeme" u svijetu pomjera se unaprijed u poznu zimu ili rano proljeće, a vraća unazad u jesen, najčešće za jedan sat, ali tačan broj sati i datumi izmjena određuju se na lokalnom nivou i podložni su promjenama.
Pomjeranje kazaljki u zapadnoj Evropi uvedeno je početkom 70-ih godina, čime se "produžava" dan, omogućuju ušteda u potrošnji električne energije, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim.
Sve evropske zemlje koriste ljetnje vrijeme, a datum pomjeranja kazaljki različit je od države do države.
Na sjevernoj hemisferi ljetnje vrijeme počinje posljednje nedjelje u martu ili prve nedjelje u aprilu.
Pomijeranje vremena se u većini slučajeva obavlja u noći između subote i nedjelje, da ne bi uzrokovalo veće probleme za radno stanovništvo.
Prelazak na ljetnje i zimsko vrijeme prvi put je zabilježeno 1916. godine u zemljama na sjeveru Evrope, a do sada je uvedeno u oko 70 zemalja, uglavnom na sjevernoj hemisferi.
Od 2002. godine EU, kao i ostale zemlje u Evropi, su odredile da početak ljetnjeg vremena počinje posljednje nedjelje u martu i završava posljednje sedmice u oktobru.
Island je jedina evropska zemlja koja ne pomjera satove. Na južnoj hemisferi početak i kraj ljetnjeg vremena je obrnut u odnosu na sjevernu.
Većina modernih računarskih operativnih sistema ima mogućnost automatskog prelaska na ljetnje računanje vremena.
Izrael je, primjera radi, do prije nekoliko godina mijenjao ljetnje vrijeme različito od ostatka svijeta, zbog posebnog lunarnog kalendara, pa većina računarskih sistema nije mogla prelaziti na izraelsko ljetnje vrijeme.
Pojedini astronomi su, međutim, protiv pomijeranja kazaljki i vještačkog "produženja" dana, jer smatraju da prirodu ne treba "mučiti", makar se to pravdalo i ekonomskom računicom.
(Tanjug)