Pravoslavni narodi koji poštuju bogoslužbeni Julijanski kalendar svojih crkava pripremaju se za doček Nove 2009. godine
Pravoslavni narodi koji poštuju bogoslužbeni Julijanski kalendar svojih crkava pripremaju se za doček Nove 2009. godine.
U utorak u ponoć počinje Nova julijanska godina za Srpsku, Rusku i Gruzijsku pravoslavnu crkvu, Jerusalimsku patrijaršiju i Rusku zagraničnu crkvu koje istovermeno oblježavaju dva velika hrišćanska praznika - Obrezanje Isusa Hrista i Svetog Vasilija Velikog.
Dan Obrezanja Gospoda Isusa Hrista koji SPC slavi 1. januara po Julijanskom kalendaru, odnosno 14. januara po Gregorijanskom ili svetovnom kalendaru jedan je od Gospodnjih praznika i jedno od objašnjenja suštine hrišćanstva i uloge Isusa Hrista u hrišćanskom svijetu.
Ovim činom, kako kaže Sveto pismo, Isus Hristos preuzeo je na sebe grijehe ljudskog roda, a čin obrezanja se smatra znakom očišćenja od praroditeljskog grijeha.
Prema zapisu vladike Nikolaja Velimirovića, "Hristos je na sebe primio ljudsko tijelo... i podnieo bol za grijeh određen".
Na ovaj dan, u svim hramovima SPC, služi se liturgija Svetog Vasilija Velikog čiji pomen Crkva, takođe, slavi prvog dana Nove godine.
Prema istorijskom i predanju crkve, Sveti Vasilije se upokojio 379, u 50. godini. Živio je u vrijeme cara Konstantina koji je ozvaničio slobodu ispovijedanja hrišćanske vjere.
Vasilijeva služba, koju je napisao sam svetitelj, služi se, prema kanonu SPC, 10 puta godišnje - 1. januara, uoči Božića i Bogojavljenja, u sve nedjelje Velikog časnog posta (osim Cvetne nedjelje), na Veliki Četvrtak i Veliku Subotu.
Sačuvana su mnoga bogoslovska i apologetska djela Svetog Vasilija koga SPC slavi i 12. februara (30. januara po Julijanskom kalendaru) - na praznik Sveta tri jerarha.
Julijanski 1. januar u našem narodu je poznat i kao Vasiljevdan, Mali Božić i srpska Nova godina.
Mnogi običaji i obredi vezani su za Mali Božić koji se smatra završetkom božićnih svetkovina.
U nekim krajevima Hercegovine sačuvan je običaj spaljivanja ostatka badnjaka, a u mnogim srpskim krajevima mijesi se obredni hleb ili Vasilica.
U bogoslužbenom kalendaru SPC ovi praznici su obilježeni crvenim slovom kao zapovjedni od velikog značaja za pravoslavnu hrišćansku crkvu.
(Tanjug)