Svako peto dijete u Crnoj Gori, ne izuzimajući adolescente, ima prekomjerenu tjelesnu težinu, i više od polovine odraslih, između 55. i 64. godine
Svako peto dijete, ne izuzimajući adolescente, ima prekomjerenu tjelesnu težinu, a više od pola odraslog stanovništva, između 55. i 64. godine, takođe ima problema sa tjelesnom težinom.
To su preliminarni rezultati istraživanja zdravlja stanovništva Crne Gore za 2008. godinu, koje je sprovelo Ministarstvo zdravlja u saradnji sa Institutom za javno zdravlje.
Prim. Dr Ljiljana Žižić, specijalista higijene te podatke, koji su dobijeni ispitivanjem više od 700 učenika iz više od 30 crnogorskih škola, objašnjava time da su osnovni uzroci gojaznosti odraslih, djece i adolescenata navike u ishrani, u kojoj su sve zastupljeniji brza hrana i slatkiši, dok se znatno manje unosi voće i povrće, mlijeko, jogurt, mladi sirevi, kao i nedovoljno bavljenje fizičkim aktivnostima.
” Energetska potrošnja i energetski unos moraju biti izjednačeni. Svaki poremećaj dovodi do pothranjenosti ili prekomjerne tjelesne mase, što kasnije uzrokuje pojavu brojnih oboljenja “, navodi dr Žižić za “Vijesti”.
Ona ističe da djeca jedu previše bijelog hljeba, obroke zamjenjuju slatkišima, a uz to su nedovoljno fizički aktivni, jer su veći dio dana “vezani za kompjuter ili televizor”, a roditelji ih prevoze do škole.
” Gojaznost nije estetski problem, već faktor rizika za nastajanje hroničnih bolesti. Zato mladi ljudi sve češće obolijevaju od srca, dijabetesa, holesterola, triglicerida i slično “, kazala je dr Žižić.
Prema njenim riječima, crnogorsko stanovništvo ima veoma loše navike u ishrani, kao što su neredovno uzimanje obroka, posebno preskakanje doručka i uzimanja prvog obroka nakon 12 časova.
“ Za ručak se preporučuje kuvano jelo, dok večera mora biti lagana i najkasnije do osam časova. Ljudi moraju da shvate da preskakanjem redovnih obroka postižu samo gore rezultate “, upozorava dr Žižić i savjetuje konzumiranje što raznovrsnije hrane, odnosno da bar po jedna namirnica od sedam grupa koje čine piramidu ishrane, bude zastupljena na dnevnom jelovniku.
” Bazu piramide čine žitarice, prvenstveno integralne, voće i povrće, mlijeko i mliječni proizvodi sa manjim procentom masnoće. Pacijentima savjetujemo konzumiranje pilećeg, telećeg i junećeg mesa i ribe, naročito morske, jer je bogata bjelančevinama i lako svarljiva, a značajan je izvor vitamina A i D, mineranih soli i joda “, kaže je dr Žižić.
(MONDO)