U hrišćanstvu se vjeruje da je Hristovo rođenje donijelo svjetlost istine ljudskom rodu
Većina hrišćanskih crkava koje su prihvatile gregorijansko računanje vremena danas proslavljaju praznik rođenja Isusa Hrista.
Osim Rimokatoličke crkve, zapadnih crkava i hrišćanskih crkava istočnog obreda, Božić slave i pravoslavne pomjesne crkve koje su krajem prošlog vijeka prešle na gregorijanski kalendar.
Postujući julijanski kalendar, Božić će trinaest dana kasnije proslaviti Ruska i Srpska pravoslavna crkva, Ruska zagranična crkva, Jerusalimska patrijaršija i Sveta Gora.
Prema jevanđelskom predanju, Isus Hristos je rođen 25. decembra u Vitlajemu pa se ovaj datum kao početak nove ere i nove istorije čovečanstva, uz razlike u kalendarima, poštuje u cijelom hrisćanskom svijetu.
U hrišćanstvu se vjeruje da je Hristovo rođenje donijelo svjetlost istine ljudskom rodu i da je tim događajem ispunjeno starozavjetno proročanstvo o rođenju Spasitelja.
U jevanđeljima je kao posebno važno opisano putovanje trojice mudraca iz Persije koji su pratili najsjajniju zvijezdu na nebu koja se u trenutku rođenja zaustavila ispred pećine u Vitlajemu.
Novorođenom Isusu poklonili su se najprije Bogorodica i pastiri a onda kao nosiocu nove vjere i mudraci sa Istoka.
Jaslama, u kojima je simbolično predstavljena scena rođenja sa Bogomladencem, Marijom i Josifim, klanjaju se na Božić vjernici u katoličkim crkvama i drugim crkvama zapadnog obreda.
(agencije/MONDO)