Marti Ahtisari (71), bivši predsjednik Finske, dobiće Nobelovu nagradu za mir za višedecenijski rad na uspostavljanju mira
Naučnik koji je otkrio virus side, američki ekonomista i finski diplomata koji je pomogao da se riješe neki od najtežih svjetskih konflikata u srijedu će dobiti Nobelove nagrade za 2008. godinu.
Marti Ahtisari (71), bivši predsjednik Finske, dobiće Nobelovu nagradu za mir za višedecenijski rad na uspostavljanju mira uključujući i sklapanje sporazuma 2005. godine koji je okončao sukobe između indonežanske vlade i pobunjenika iz provincije Aceh.
Ahtisari je rekao da ne postoji "ništa više" od dobijanja te nagrade i otkrio da ga je objavljivanje u oktobru da će je dobiti nagnalo da preispita svoju odluku da se penzioniše.
"Planirao sam da odem u penziju i da sjedim u naslonjači u mojoj radnoj sobi i čitam dobre knige, ali kad mi je stigla vijest da sam dobio Nobelovu nagradu za mir počeo sam da dobijam pozive od prijatelja koji su mi rekli da ne mogu sada da se povučem", rekao je on.
Ceremonija dodjeljivanja Nobelove nagrade za mir održava se u Oslu u Norveškoj, dok se nagrade za medicinu, fiziku, hemiju, književnost i ekonomiju dodjeljuju u švedskoj prestonici Stokholmu, prema želji osnivača te nagrade Alfreda Nobela 1895. godine.
Poslije ceremonija slijede raskošni banketi na kojima laureati večeraju sa članovima skandinavskih kraljevskih porodica, profesorima univerziteta političarima i stranim diplomatama.
Nobel je izrazio želju da nagrade, koje su prvi put uručene 1901. godine, treba da budu dodijeljene onima koji su najviše dopirnijeli čovječanstvu u svojim pojedinačnim oblastima.
Ove godine komiteti za dodjelu nagrade izabrali su pet Evropljana, četiri Amerikanca i tri Japanca.
Nagrada za medicinu otišla je francuskim istraživačima Frasoaz Bar Sinusi i Lik Montenjeru za otkriće virusa HIV-a 1983. godine. Oni dijele nagradu sa Njemcem Haraldom cur Hauzenom koji je dobio tu nagradu zbog nalaženja ljudskog papiloma virusa, koji uzrokuje rak grlića materice, drugi najrasprostranjeniji vid raka kod žena.
Japanac Osamu Šimomura i Amerianci Martin Čalfi i Rodžer Tsien dijele nagradu za hemiju za otkrivanje i razvijanje fluorescentnog proteina. Njihov rad je pomogao naučnicima da prate procese kao što su razvoj ćelija mozga, rast tumora i širenje ćelija raka.
Japanski naučnici Makoto Kobajaši i Tošihide Maskava dijele nagradu za fiziku sa Amerikancem Joiširo Nambuom za teoretski napredak u objašnjavanju najmanje čestice materije. Nambu (87) je otkazao svoj put u Stokholm iz zdravstvenih razloga i nagrada će mu buti uručena na ceremoniji u Čikagu.
Francuz Žan Mari Gistav Le Klezio dobio je nagradu za književnost. Autor više od 40 djela uključuhući Knjigu letova i Pustinju, Le Klezio je i državljanin Mauricijusa a provodi veći dio svog vremena u Albukerkiju, u američkoj državi Novi Meksiko.
Američki ekonomista i kolumnista Njujork tajmsa Pol Krugman osvojio je Nobelovu memorijalnu nagradu za ekonomske nauke za analizu toga kako velike ekonomije mogu da utiču na međunarodne pravilnosti u trgovini. Ova nagrada nije jedna od originalnih Nobelovih nagrada već ju je osnovala Švedska centralna banka 1968. u znak sjećanja na Nobela.
Nagrade, uključujući novčanu nagradu od 1,2 miliona dolara, diplomu i zlatnu medalju, uvjek se dodjeljuju 10. decembra, što je godišnjica Nobelove smrti 1896.godine. Švedski industrijalac koji je otkrio dinamit umro je u San Remu. Taj italijanski grad, u znak sjećanja na čuvenog Šveđanina, u Stokholm svake godine, šalje cvijeće za dekorisanje godišnje ceremonije dodjele nagrade.
(Beta-AP)