Islamski vjernici od ponedjeljka slave hadžijski Kurban bajram ili Dan žrtve i taj praznik se slavi četiri dana.
Prvog dana praznika obavlja se bajramska molitva - Bajram namaz.
Svi muslimanski vjerski praznici računaju se po mjesečevoj, a ne po sunčevoj godini, a Kurban bajram "pada" dva mjeseca i deset dana poslije Ramazanskog bajrama.
Kurban bajram se naziva i hadžijski zato što se toga dana završava glavno godišnje hodočašće Kabe (Ćabe) u Meki. Hadž je jedna od pet glavnih vjerskih obaveza za punoletne pripadnike islamske vjere, ukoliko oni mogu finansirati troškove hodočašća, a da ne dovedu u pitanje opstanak i normalan život svoje porodice.
Hadžiluk se ne smatra samo ispunjavanjem božje zapovijesti nego i dokazom jednakosti svih pripadnika islamske vjere pred Alahom, a cilj mu je i potvrda jedinstva i solidarnosti islamskog svijeta.
Običaj hodočašća svetih mjesta poznat je i u preislamskoj Arabiji, kao i među semitskim narodima.
Praznik se zove Kurban bajram zato što se na ovaj dan prinosi žrtva
- kurban (ovca ili goveče), što znači približavanje bogu kroz približavanje ljudima. Prinošenje žrtve značajan je dio hadža.
Taj obred vrše svi oni koji za to imaju mogućnosti. Običaj je da se meso (od kurbana) dijeli sirotinji, komšijama i rodbini.
Biblijska i kuranska priča o žrtvi slične su, ali u Svetom pismu đavo iskušava Abrahama da li će da žrtvuje sina Isaka, a u Kuranu iskušava Ibrahima da li će žrtvovati sina Ismaila. Predanje se završava tako što Alah zamjenjuje Ismaila žrtvenom životinjom poslatom iz raja.
(Beta)