U Crnoj Gori se praktično ne sprovode podmorska istraživanja jer postoji samo jedan arheolog sa završenom ronilačkom obukom
Bez arheologa ronioca, prema važećim zakonima, ne mogu se sprovoditi podvodna istraživanja lokaliteta i objekata istorijske važnosti.
Istovremeno, Regionalni centar za obuku ronilaca i podvodno razminiranje u Bijeloj pored Herceg Novog raspolaže najsavremenijom opremom i tehnikom za istraživanje morskog dna.
Prema riječima direktora Centra Veselina Mijajlovića, osim raznih ronilačkih boca, Centar ima i mamut pumpe za usisavanje sa dna, liftove za dizanje velikih tereta pod vodom, podvodni telefoni za komunikaciju ronilaca, najsavremenije kamere.
Sve to omogućava istraživanja pod vodom do dubina od 120 metara i zaštitu kulturnog blaga crnogorskog podmorja ali nema ronilaca-arheologa.
U Centru zato kažu da su arheolozi dobrodošli na obuku kako bi se što prije krenulo u podmorska istraživanja.
Duga i burna istorija ovog dijela Mediterana može se pratiti i na podmorskim arheološkim nalazištima.
Od grčkih i rimskih vremena Jadransko more je pomorska veza izmedu Bliskog istoka i Evrope, o čemu je dosta istorijskih tragova na obali i na moru, ali i legendi.
Najviše se zna o olupinama brodova, dok su arheološka nalazišta naselja malobrojnija.
Prema nekim procjenama, na crnogorskom podmorju je oko 50-tak olupina brodova za koje se zna. Mahom su potopljeni u Prvom i Drugom svjetskom ratu.
Mijajlović takodje kaže da je u planu da se u Regionalnom centru u Bijeloj oformi odjeljenje koje koje bi, u saradnji sa crnogorskim tužilaštvom, sprječavalo kradje i preprodaju umjetničkih djela izvađenih iz mora, čega je dosad bilo.
Regionalni Centar za obuku ronilaca i podvodno razminiranje osnovan je u oktobru 2002. godine.
Do sada je realizovao mnogobrojne projekte obuke ronilaca iz više evropskih zemalja, a njihovi stručnjaci učestovvali su u deminiranju podmorja i rijeka u Crnoj Gori i regionu.
(Cvijeta Zanović, Beta)