Prema zakonu, ljetnje računanje vremena u Crnoj Gori počinje u poslednjoj nedjelji marta, a završava se poslednje nedjelje oktobra
U noći između subote i nedjelje, u tri sata ujutro, kazaljke na časovnicima biće pomjerene za jedan čas unazad.
Noć će tako biti duža za jedan sat.
Prema zakonu, ljetnje računanje vremena u Crnoj Gori počinje u poslednjoj nedjelji marta, a završava se poslednje nedjelje oktobra.
Ljetnje računanje vremena u 2009. godini počeće 29. marta tako što će se kazaljke na časovnicima sa dva pomjeriti na tri časa.
Cilj pomeranja vremena uglavnom je ušteda električne energije.
Ljetnje računanje vremena je kod nas prvi put uvedeno 27. marta 1983. godne.
Od 1995. godine kazaljke na satovima su pomjerane u poslednjoj sedmici septembra, na osnovu odluka koje je donosila vlada, a pretprošle godine je donijet novi zakon u toj oblasti i ljetnje računanje vremena usklađeno sa Evropskom unijom.
"Službeno vrijeme" u svijetu pomjera se unaprijed u poznu zimu ili rano proljeće, a vraća unazad u jesen, najčešće za jedan sat, ali tačan broj sati i datumi izmena određuju se na lokalnom nivou i podložni su promjenama.
Pomjeranje kazaljki u zapadnoj Evropi uvedeno je početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka, uz obrazloženje da se time "produžava" dan, omogućuju ušteda u potrošnji električne energije, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim.
Sve evropske zemlje koriste ljetnje vrijeme, a datum pomjeranja kazaljki različit je od države do države.
Na sjevernoj hemisferi letnje vrijeme počinje poslednje nedjelje marta ili prve nedjelje u aprilu.
Pomjeranje vremena se u većini slučajeva obavlja u noći između subote i nedjelje, da ne bi uzrokovalo veće probleme za radno stanovništvo.
Prelazak na ljetnje i zimsko vreme prvi put je zabilježeno 1916. godine u zemljama na sjeveru Evrope, a do sada je uvedeno u oko 70 zemalja, uglavnom na sjevernoj hemisferi.
Od 2002. godine Evropska unija, kao i ostale zemlje u Evropi, su odredile da početak ljetnjeg vremena počinje poslednje nedjelje marta i završava poslednje sedmice oktobra.
Island je jedina evropska zemlja koja nije uvela zimsko i ljetnje računanje vremena.
Na južnoj hemisferi početak i kraj ljetnjeg vremena je obrnut u odnosu na sjevernu.
Većina modernih računarskih operativnih sistema ima mogućnost automatskog prelaska na ljetnje računanje vremena.
Tako je Izrael do prije nekoliko godina mijenjao ljetnje vrijeme različito od ostatka svijeta, zbog posebnog lunarnog kalendara, pa većina računarskih sistema nije mogla da prelazi na izraelsko ljetnje vrijeme.
Pojedini astronomi su, međutim, protiv pomjeranja kazaljki i vještačkog "produženja" dana, jer smatraju da prirodu ne treba "mučiti", makar se to pravdalo i ekonomskom računicom.
(Tanjug)