Izvještaj Tomasa Hamrberga o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori predstavlja vjernu ali pomalo ublaženu sliku društvenih prilika.
Izvještaj komesara Savjeta Evrope Tomasa Hamrberga o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori predstavlja vjernu ali pomalo ublaženu sliku društvenih prilika, ocjenjuju crnogorski analitičari i predstavnici civilnog sektora.
Glavni krivci za stanje u društvu, prema Hamrbergovom izvještaju, su korupcija i nekažnjivost ta određena krivična djela. Prema njemu postoji društveno prihvatanje određenih formi korupcije, št predstavlja otežavajući faktor samo po sebi, prenose “Vijesti”.
Sa tom ocjenom slaže se i koordinatorka Mreže za afirmaciju nevladinog sektora Vanja Ćalović.
“Kada imate situaciju da najviši državni službenici, odnosno funkcioneri, sa jedne strane u svojim izvještajima o prihodima lijepo kažu da oni prema tim zvaničnim podacima gotovo da žive na granici siromaštva, a da njihov svakodnevni stil života u potpunosti odudara od takve pojave, postavljate jedan standard da je korupcija prihvatljivo ponašanje, da je prihvatljivo da vi govorite neistinu na izvještajima o prihodima i imovini, da navodno primate plate kao što ih primaju prosječni građani Crne Gore, a da u praksi imate mogućnost da jednostavno imate takav stil života koji ni na koji načn ne može da bude pokriven zakonitim prihodima. Mi onda dolazimo u situaciju da se na neki način nezakonito bogaćenje na račun funkcije koju pojedinci obavljaju prihvata kao nešto potpuno normalno i kao jedan od načina, da to tako kažem, neko uspije u životu zahvaljujući angažmanu kroz razne političke strukture”, smatra Ćalović.
Hamarberg naglašava i percepciju domaće javnosti da je pravosuđe posebno pogođeno korupcijom i popuštanjem pod uticajem i pritiskom izvršne vlasti, naglašavajući da samo četiri člana Sudskog savjeta biraju sudije.
Predsjednik Senata Udruženja pravnika Stanko Marić kaže da je Hamarberg samo precizno notirao više puta ponovljenu zamjerku.
“Udruženje pravnika je još prije i pet i deset godina ukazivalo na nereformisanost institucija sistema, naročito u oblasti pravosuđa, tako da imajući to u vidu i potrebu da imamo napristrasno, nezavisno pravosuđe profesionalno, Udruženje pravnika je dalo na ukupni tekst Ustava brojne predloge i sugestije i posebno kada je u pitanju pravosuđe koje su korespondirale sa sugestijama Venecijanske komisije. Na žalost, može se slobodne reći da nijedna suštinska primjedba i predlog nijesu prihvaćeni, oni koji su upravo bili, makar ustavna garancija, da idemo prema konstituisanju jednog nezavisnog pravosuđa”, kazao je Marić.
Komentarišući navode iz izještaja da atmosferu kažnjivosti u Crnoj Gori okružuje niz kontroverznih ubistava, ratnih zločina, policijskih zloupotreba, prijetnji i fizičkog nasilja nad braniocima ljudskih prava, Boris Raonić, koordinator Inicijative mladih za ljudska prava kaže da u izvještaju nema mnogo novih stvari.
“To su stvari koje su naša organizacija i neke druge organizacije kroz razne izvještaje već saopštavale. Ono što je svakako dobro je to da će kroz ovaj najnoviji izvještaj konačno ta pitanja biti možda ozbiljnije shvaćena jer mi smo takvo društvo da dok neko sa strane ne saopšti i dok neki autoritet i institucije iz inostranstva nereaguju niko ozbiljno ne shvata u kako teškom stanju se nalazi naše društvo. Ja ću možda čak i napraviti korak više pa ću reći u nekim djelovima izvještaja čiji smo dio mogli danas da pročitamo u novinama je možda i blag”, rekao je Raonić.
Hamarbergov izvještaj o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori potvrdio je da zemlja pod aktuelnom vlašću funkcioniše kao privatna država, ocijenili su u Liberalnoj partiji.
“Izvještaj na najubjedljiviji način potvrđuje ono što mi liberali stalno ističemo, da je pod ovom vlašću Crna Gora zarobljena u svojoj nepromjenjivosti, jer upravo njima odgovara postojeće stanje, koje se najlakše može identifikovati kao stanje funkcionisanja privatne države”, ocijenjeno je u LP.
(MONDO)