“Izgleda da postoji i društveno prihvatanje određenih formi korupcije, što je samo po sebi otežavajući faktor", zaključuje Hamarberg
Tomas Hamarberg, komesar Savjeta Evrope za ljudska prava kaže da su glavni krivci za slabu primjenu standarda ljudskih prava u Crnoj Gori korupcija i nekažnjivost za određena krivična djela.
U izvještaju Komitetu ministara i Parlamentarnoj skupštini ove međudržavne organizacije, koji će danas razmatrati Komitet ministara, navodi se da je Crna Gora preduzela mnogo pozitivnih koraka proteklih godina, poboljšavajući svoje zakonodavstvo i institucionalni okvir zaštite ljudskih prava. Ipak, primjena je i dalje slaba a standardi još ne stižu do sudnica na konzistentan način“, tvrdi Hamarberg.
Prema njegovim riječima, korupcija je prožimajuće pitanje koje utiče na sve sfere javnog života i glavna je prepreka za bilo kakvu djelotvornu primjenu standarda ljudskih prava, prenose “Vijesti”.
Konstatuje se značajan napredak države ka formiranju djelotvornog pravnog sistema za zaštitu ljudskih prava, usvajanje zakona i akcionih planova, formiranje odbora radnih grupa.
Hamarberg navodi da je „fundamentalan nedostatak ljudskih i finansijskih kapaciteta na raznim nivoima državnih struktura dodatna prepreka djelotvornoj reformi i odgovarajućoj primjeni novih standarda“.
"Zato se postavlja pitanje održivosti reformskih projekata koji su i dalje „suštinski zavisni od spoljnih donatora“.
„Raširena je percepcija javnosti da je korupcija infiltrirana u političku sferu, pravni sistem i javnu administraciju u Crnoj Gori. Izgleda da postoji i društveno prihvatanje određenih formi korupcije, što je samo po sebi otežavajući faktor", zaključuje Hamarberg.
Zakon o konfliktu interesa javnih funkcionera je donesen, ali je, kako se navodi, i dalje slab u praksi, a opšta percepcija je da se državni resursi često zloupotrebljavaju ili preusmjeravaju“, navodi Hamarberg u izvještaju.
Hamarberg navodi da uporna atmosfera nekažnjivosti okružuje niz kontroverznih ubistava, ratnih zločina, policijskih zloupotreba, prijetnji i fizičkog nasilja nad „braniocima ljudskih prava“.
(MONDO)