BEOGRAD, 21.10.- Libijski lider Moamer Gadafi branio je pravo "slabih država" na upotrebu nagaznih mina, i istakao da sporazum kojim se zabranjuje njihovo korišćenje treba da bude izmjenjen ili odbačen.
"Moćnim državama nagazne mine nisu potrebne kako bi se odbranile. Mine su sredstvo samoodbrane slabih država", rekao je Gadafi, čija je zemlja, ovog mjeseca, izabrana za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
Osamdeset odsto država potpisalo je 1997. godine sporazum o zabrani upotrebe nagaznih mina. Libija, zajedno sa još 37 zemalja, medju kojima su Sjedinjene Američke Države, Kina i Rusija nije potpisala taj sporazum, navela je agencija Rojters.
Gadafi je rekao da podržava neke djelove tog sporazuma, kao što je uklanjanje svih mina tamo gdje je vojna situacija, koja je zahtjevala njihovo postavljanje, okončana.
Djelovi tog sporazuma, koji ne mogu da budu prihvaćeni prema riječima Gadafija, su kompletna zabrana proizvodnje i upotreba nagaznih mina, kao i uništavanje njihovih zaliha.
"Ukoliko ovo jednostavno odbrambeno sredstvo bude zabranjeno, kako žrtve agresije, koje ne posjeduju nikakvo efektivno ofanzivno ili defanzivno naoružanje, mogu da se odbrane od jačeg neprijatelja, koji je u stanju da predje njihovu granicu i okupira im zemlju", upitao je libijski predsjednik.
"Zabrana nagaznih mina, poslednjeg i najslabijeg sredstva za odbranu sopstvene zemlje, znači osuditi slabe narode na kapitulaciju. To znači da oni nemaju načina da se odbrane osim toljagama, sjekirama i noževima", rekao je Gadafi.
Ukoliko svijet zaista želi da zaštiti čovječanstvo, treba da zabrani proizvodnju i posjedovanje oružja za masovno uništenje, poručio je libijski lider.
Nedavni izbor Libije u Savet bezbjednosti UN izazvao je najviše kontroverzi, jer je ta država, zbog umješanosti u teroristički napad na putnički avion iznad škotskog grada Lokerbija 1988. godine, u kojem je poginulo 270 ljudi, čak sedam godina bila izložena oštrim medjunarodnim sankcijama.
Sankcije Libiji suspendovane su 1999. godine, a konačno ukinute četiri godine kasnije, poslije pristanka vlasti u Tripoliju da porodicama žrtava isplate oko 2,7 milijardi dolara obeštećenja, nakon čega je došlo do ozbiljnog napretka u odnosima te zemlje i Zapada.
(MONDO)
Izvor: MONDO