Izvor: MONDO
PODGORICA, 20.10. - Crnogorska Vlada u naredne tri godine očekuje, kao i u ovoj, prosječan realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od po šest odsto.Kako je objavljeno u najnovijem biltenu Ministarstva finansija očekivani nivo inflacije je po tri odsto, a višak u javnoj potrošnji neće biti ispod prosječnih jedan odsto ukupne godišnje vrijednosti proizvodenih robe i usluga.
”Učešće tekuće javne potrošnje u BDP-u u periodu od naredne do 2010. godine smanjivaće se po jedan odsto godišnje. Predviđen je dalji pad učešća ukupnog javnog duga u BDP-u, kao i smanjenje trgovinskog deficita”, navodi se u planu.
Očekuje se da nivo stranih investicija postepeno opada s rekordno visokog zabilježenog prošle godine i da raste iznos odobrenih bankarskih kredita, što bi dovelo do umjerenog pada potrošnje domaćinstava i stabilizacije investicione aktivnosti.
”Smanjenje privatne kombinovano s planiranim padom tekuće javne potrošnje obezbijediće popravljanje platnog bilansa. Očekivano umjereno smanjenje uvoza robe, kao i povećanje njenog i izvoza usluga treba da rezultira značajnim popravljanjem trgovinskog bilansa”, smatraju u Vladi.
Srednjoročna procjena javne potrošnje Crne Gore zasnovana je na procijenjenim podacima o njenom i kretanju BDP-a u periodu od 2003. do prošle godine, kao i ostvarenju za prvih šest mjeseci ove.
Procjenjuje se da će BDP ove godine iznositi 2,15 milijardi eura i na godišnjem nivou stvarno porasti šest odsto, a do 2009., zahvaljujući istoj stopi rasta, na 2,55 milijardi.
Kapitalni izdaci bi trebalo blago da rastu u odnosu na procijenjeni BDP i da u 2010. godini dostignu 7,9 odsto.
Učešće tekuće javne potrošnje, koja ne obuhvata kapitalne izdatke iz budžeta, fondova i opština, u naredne tri godine treba da padnu sa ovogodišnjih 43,21 odsto BDP-a na 38,6 odsto.
Vlada očekuje da će višak javnih prihoda nad konsolidovanim izdacima u naredne tri godine omogućiti sniženje poreskih stopa bez ugrožavanja fiskalne ravnoteže, izmirivanje svih zakonskih obaveza, kapitalnih investicija i otplatu dugova uz istovremeno opadanje javne potrošnje u odnosu na BDP.
Snižavanje stope poreza na dohodak građana sa 15 odsto u narednoj i do devet odsto u 2010. godini trebalo bi da stvori stimulativniji okvir za razvoj privatnog preduzetništva i povećanje konkurentnosti.
Postepeno će biti obarane i stope doprinosa za zdravstveno osiguranje, sa 13,5 odsto u ovoj na devet u 2010. godini, a za penzijsko sa 21,6 na 20.
Naredne godine biće ukinut prirez na porez na dohodak građana umjesto kojeg će opštine dobijati 27, a ne deset odsto prihoda od ove poreske dažbine.
U potencijalne fiskalne rizike u srednjem roku Vlada je svrstala vraćanje oduzete imovine i obeštećenje bivših vlasnika, dodatno finansiranje infrastukture i preveliku zavisnost budžetskih prihoda od uvoza, odnosno poreza na dodatu vrijednost i na međunarodnu trgovinu i transakcije.
(Vijesti/MONDO)