Izvor: MONDO
NJUJORK, 12. 10. - Cijena nafte u petak je premasila rekordnu granicu od 84 dolara za barel, kao posledica rastucih napetosti izmedju Turske i sjevernog Iraka i bojazni vezanih za isporuku energenata uoci pocetka zime na severnoj hemisferi.Cijena americke sirove nafta novembarske isporuke porasla je za 61 cent i ustalila se na 83.69 dolara po barelu, nakon sto je prethodno dostigla cijenu od 84.05 dolara. Londonski novembarski sirovi brent porastao je za 40 centi na 80.55 dolara po barelu.
Iako su se cijene nafte ucetvorostrucile od 2002. godine, kada se uracunaju inflatorna kretanja cijene su i dalje nize od vrhunca od 90 dolara po barelu dostignutog u vrijeme Iranske revolucije, 1979. godine.
Cijena je skocila poslije najava gerilske Radnicke partije Kurdistana da ce njeni borci iz sjevernog Iraka ponovo preci u Tursku i boriti se protiv tamosnjih vlasti, sto je ponovo pojacalo napetosti u regionu u kojem se crpi jedna trecina svjetske nafte, javile su agencije.
Izvoz iracke nafte preko teritorije Turske je poslije americke invazije na Irak 2003. gotovo zamro zbog sabotaza i napada, a najveci dio nafte izvozi se preko juga Iraka.
Rastuce napetosti na bliskom istoku pojacale su strahovanja da bi na sjevernoj zemljinoj polulopti, zbog smanjivanja naftnih rezervi u Evropi i SAD, u nailazecem zimskom periodu moglo da dodje do problema u snabdijevanju.
Nanoviji podaci o snabdjevenosti naftom u SAD, kao najvecem potrosacu, pokazuju da su rezerve sirove nafte prosle sedmice pale za 1,7 miliona barela, na najnizi nivo od januara.
U najnovijem izvestaju Medjunarodne agencije za energiju takodje je zakljuceno da su naftne rezerve u vodecim industrijskim zemljama svijeta pale na nivo nizi od petogodisnjeg prosjeka.
Na trzistima se pomno prati i eskalacija napetosti izmedju Vasingtona i Ankare, u koju se SAD pouzdaju kao glavnog logistickog saveznika za rat u Iraku, a poslije kongresne rezolucije kojom je masakr nad Jermenima u Turskoj u Prvom svjetskom ratu proglasen za genocid.
(Beta)