U Crnoj Gori posljednjih godina raste broj zavisnika o klađenju i kockanju i taj problem je neophodno ozbiljnije sagledati.
To je ocijenjeno na okruglom stolu Socio-ekonomski efekti odgovornog kockanja i posljedice patološkog kockanja u crnogorskom društvu.
Prema riječima vršioca dužnosti Uprave za igre na sreću Marka Ćulafića, u Crnoj Gori je primijetan nagli porast zavisnika o klađenju i kockanju različite starosne dobi zbog čega, kako je naveo, taj problem treba altuelizovati.
„U njegovo rješavanje treba uključiti najširi front subjekata, a priređivanje igara na sreću mora biti društveno odgovorno i usmjereno ka zaštiti potrošača i maloljetnika i prevenciji bolesti zavisnosti kod učesnika u igrama na sreću“, rekao je Ćulafić.
On je istakao da država treba da bude ta koja će prva pokrenuti mehanizme za otklanjanje problema izazvanih zavisnošću o kockanju i klađenju.
„Neminovna je odgovornost i drugih subjekata pa je potrebno napraviti savez imeđu vlade, kockarske industrije, priređivača igara na sreću, NVO sektora, socijalnih i medicinskih ustanova“, naveo je Ćulafić.
On je kazao da je odgovornost ključna u priređivanju igara na sreću i praćenju društvenih posljedica.
„Cilj odgovornog poslovanja je porast profita na način da taj porast u stopu prati porast pozitivnog uticaja poslovne organizacije na društvo uz minimiziranje negativnih uticaja“, rekao je Ćulafić.
On je objasnio da odgovorno priređivanje znači da se djelovima društva kojima je to potrebno, putem raznih projekta vrati dio novca od igara na sreću.
Ćulafić je dodao da je u Crnoj Gori neophodno donijeti Nacionalnu strategiju za odgovorno priređivanje igrara na sreću koja bi obuhvatila sve segmente društva u vezi sa odgovornim priređivanjem i prevencijom problemskog i patološkog kockanja.
„Ta strategija bi obuhvatila sve segmente društva u vezi sa odgovornim priređivanjem i prevencijom problemskog i patološkog kockanja“, objasnio je on.
Predstavnik Uprave za igre na sreću Marijana Radulović, rekla je da, s aspekta države, cilj priređivanja igara na sreću nije sticanje dobiti već ostvarivanje javnog interesa kroz socijalnu dimenziju.
„Javni interes se naročito ostvaruje radi obezbjeđivanja sredstava za zadovoljenje potreba u oblasti socijalno-humanitarnih djeltnosti, zaštite mentalnog zdravlja za programske aktivnosti omladine“, rekla je Radulović.
Koncesione naknade od igara na sreću, istakla je ona, pripadaju državi.
„Od toga 60 odsto koristi se za finansiranje programa i planova NVO organizacija koje se bave socijalnom zaštitom i humanitarnom djelatnošću, problemima lica sa invaliditetom, vaninstitucionalnim obrazovanjem i drugo“, navela je Radulović.
Ona je rekla da Uprava bilježi rast budžetskih prihoda od priređivanja igara na sreću.
„Iako je 2012. godina bila u znaku recesije, ukupna zarada bila je 5.516.262 EUR što je za 11,01 odsto više u odnosu na 2011. godinu. Podatak dobija na težini imajući u vidu da je u regionu i Evopri u ovoj oblasti zabilježen pad prihoda“, navela je Radulović.
Ona je dodala da su prihodi za prvih pet mjeseci ove godine veći u odnosu na lani.
Ukupan broj koncesionih ugovora je, dodala je Radulović, 384 kada je riječ o kladioničarskim, ugovora za automat klubove je 128, posebne igre u kazinima četiri i tombole devet.
Izvršni direktor Asocijacije za demorkatski prosperitet (ADP) ZID Igor Milošević, rekao je da je država ne vodi računa o rezultatima projekata za čiju realizaciju daje novac iz fonda od igara na sreću.
On je kazao da se klađenje i kokanje odražava na crnogorski turizam.
„Crna Gora je prošle godine prihodovala 690 hiljada EUR isključivo od kazina. To su pretežno vikend turisti koji dolaze čarter letovima i u prosjeku od svakog od njih država prosječno zaradi dvadesetak EUR, a od angažmana inistranih volontera prihod je oko 500 EUR“, naveo je on.
Milošević je kazao da kazina koriste isključivo stranci, dok su kladionice i automat klubove, naveo je on, dominantno okrenuti domaćem tržištvu.
On je kazao da su prihodi od kladinonica tri miliona EUR, a od automat klubova oko 1,5 miliona EUR.
Milošević je dodao da se može pretpostaviti da u kockarskoj industriji radi oko 1500 ljudi.
„Kada vidimo prihode od koncesija, benefte angažmana zaposlenih u ovom dijelu, dobijamo ukupni benefit oko 10 miliona EUR godišnje“, kazao je on navodeći da je u pitanju okvirni podatak.
On je kazao da je ZID 2009. godine došao do podataka da među populacijom od 15 do 24 godine, 82,2 odsto muške populacije nedeljno koristi neki oblik kockanja, a onih koji to rade svakodnevno 34,2 odsto i svaki četvrti je potencijalni patološko kockar.
Prema Miloševićevim riječima, tolerancija crnogorskog društva prema kockarskim zavisnicima drugačija je u odnsu na one koji se bore sa problemima zavosnosti o drogama.
On je naveo da Crna Gora nema stručnih ljudi koji bi se bavili ovim problemom.
„Potreban je strateški pristup, uključenje svih subjekata i svaki pojedinac treba da pomogne onima koji žele da se izbore sa problemom zavisnosti o kockanju“, poručio je Milošević.
Psiholog iz beogradskog savjetovališta Entera Milan Radovanović, rekao je da se tom savetovalištu obraća mnogo građana Crne Gore.
On je objasnio u narodu ne postoji ideja odlaska na tretman odvikavanja od zavisonosti o kockanju.
„Problematičnim kockarima je moguće pomoći uključivanjem države i društva jer se na njih može djelovati. Oni se mogu vratiti odgovornom kockanju, dok za patološke kockare to jako teško“, rekao je Radovanović.
On je kazao da kockar sa sobom u ponor vodi čitavu porodicu.
Iz Entere se obratila i psiholog Tijana Ignjatov i kazala da im se za pomoć uglavnom obraćaju članovi porodica kockara.
„Na radionicama koje smo organizovali u crnogorskim gradovima, odziv je bio veoma slab jer je ljude uglavnom stid da o tome govore“, rekla je ona.
(MINA)