Izmjenama su uvedene i strože sankcije za teški govor mržnje ukoliko je usmjeren prema osobi koja obavlja poslove od javnog značaja. U tom slučaju zaprijećena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina
Izmjenama Krivičnog zakonika, koje je ove sedmice usvojila Skupština Crne Gore, dodatno je ojačana krivičnopravna zaštita zaposlenih u obrazovno-vaspitnom sistemu. Poslovi koje obavljaju prosvjetni radnici sada su izričito prepoznati kao poslovi od javnog značaja, što za napade na njih predviđa strože kazne, prenosi Pobjeda.
Tako je za nanošenje lake tjelesne povrede ili lakše narušavanje zdravlja licu koje obavlja poslove od javnog značaja, pri obavljanju ili u vezi sa tim poslovima, propisana kazna zatvora od šest mjeseci do dvije godine. Ukoliko je povreda nanesena oružjem, opasnim oruđem ili drugim sredstvom podobnim da teško povrijedi tijelo ili naruši zdravlje, predviđen je zatvor od tri mjeseca do četiri godine.
Izmjenama su uvedene i strože sankcije za teški govor mržnje ukoliko je usmjeren prema osobi koja obavlja poslove od javnog značaja. U tom slučaju zaprijećena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, piše Pobjeda.
Vlada je još 2024. godine usvojila informaciju o potrebi razmatranja mogućnosti uvođenja posebnog krivičnog djela napada na osobe koje rade u oblasti obrazovanja i vaspitanja. Tada se izvršna vlast pozivala na istraživanja prema kojima je svaki četvrti zaposleni u prosvjeti doživio neki oblik nasilja, bilo verbalnog ili fizičkog.
Pobjeda je ove godine pisala i o slučaju nastavnice iz jedne crnogorske škole koja je bila izložena neprimjerenom ponašanju roditelja učenika. Roditelj je došao u školu da je vrijeđa i omalovažava, a potom joj zaprijetio da će je ubiti. Prijetnje je, kako je navela, upućivao i njenoj porodici.
Nastavnica je tada kazala Pobjedi da nije bila zadovoljna načinom na koji su je institucije zaštitile, navodeći da se nije osjećala bezbjedno, zbog čega je morala da angažuje privatno obezbjeđenje.
Državni sekretar u Ministarstvu pravde Sergej Sekulović kazao je Pobjedi da je izmjenama Krivičnog zakonika proširena definicija poslova od javnog značaja, u koje su sada uvrštena i lica koja obavljaju obrazovno-vaspitne djelatnosti.
Prema njegovim riječima, to znači da će nastavnici i ostali zaposleni u obrazovno-vaspitnom sistemu imati snažniju krivičnopravnu zaštitu, piše Pobjeda.
"Ovako, ako bi se licu koje obavlja poslove od javnog značaja nanijele lake tjelesne povrede pri obavljanju ili u vezi sa obavljanjem ovih poslova to bi povlačilo kvalifikovani oblik izvršenja ovog krivičnog djela, što povlači težu kaznu. Takođe, kao oblik teškog ubistva za koje je moguće izreći dugotrajnu kaznu zatvora – četrdeset godina, predviđeno je ubistvo lica koje obavlja poslove od javnog značaja."
“Osobe koje su u obrazovno – vaspitnom sistemu sada će biti snažnije zaštićene pri obavljanju djelatnosti”, rekao je Sekulović.
Izmijenjenim Krivičnim zakonikom, između ostalog, dodat je član 151c koji reguliše lake tjelesne povrede. Osnovni oblik ovog djela predviđa novčanu kaznu ili zatvor do jedne godine, dok je za povredu nanesenu oružjem, opasnim oruđem ili drugim sredstvom podobnim da teško povrijedi tijelo ili naruši zdravlje propisan zatvor do tri godine.
Kada se takvo djelo izvrši prema licu koje obavlja poslove od javnog značaja, pri obavljanju ili u vezi sa obavljanjem tih poslova, kazne su strože. Za osnovni oblik propisan je zatvor od šest mjeseci do dvije godine, dok se za teži oblik može izreći kazna zatvora od tri mjeseca do četiri godine.
Izmjenama je definisan i teški govor mržnje. Članom 370a propisano je da će onaj ko javno ispoljava mržnju prema grupi ili članu grupe, na način koji može dovesti do nasilja ili izazvati mržnju, biti kažnjen zatvorom od tri mjeseca do tri godine. Ukoliko je djelo izvršeno prema licu koje obavlja poslove od javnog značaja, kazna je od šest mjeseci do pet godina.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović saopštila je ove sedmice da je usvajanjem izmjena Krivičnog zakonika napravljen važan korak u jačanju zaštite nastavničke profesije.
Ona je zahvalila ministru pravde Bojanu Božoviću što je uvažio inicijativu Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija da se nastavničko zanimanje prepozna kao djelatnost od javnog značaja i da prosvjetni radnici na taj način dobiju adekvatniju zaštitu.
Jakšić Stojanović je istakla da se ovim korakom ne štite samo nastavnici, već se potvrđuje značaj njihove uloge u društvu.
“To je odgovornost koju kao društvo dugujemo onima koji svakodnevno oblikuju znanje, vrijednosti i budućnost naših generacija”, zaključila je ministarka.
Iz Vlade je ranije poručivano da je potrebno dodatno osnažiti položaj nastavnika u društvu, između ostalog i kroz pružanje krivičnopravne zaštite tokom obavljanja obrazovno-vaspitnog rada, odnosno u vezi sa poslovima koje prosvjetni radnici obavljaju.
Predsjednik Prosvjetne zajednice profesor Petar Špadijer kazao je da još nije detaljno sagledao izmjene propisa, ali je podsjetio da ta organizacija od osnivanja, a naročito kroz proteste koje je organizovala tokom prethodnih osam godina, insistira da nastavnici dobiju status službenog lica zbog specifičnosti posla koji obavljaju, prenosi Pobjeda.
“Ovo i danas smatramo izuzetno bitnim, a u cilju nesmetanog obavljanja izuzetno odgovornog posla kao i zbog vraćanja poštovanja profesiji. Nadamo se da će izmjene Krivičnog zakonika nama omogućiti bezbjednost, a profesiji vratiti poštovanje koje zaslužuje”, poručio je Špadijer.