PODGORICA 26. 4. - Pravoslavnim vjernici u nedjelju u hramovima i svojim domovima obilježavaju najveći hrišćanski praznik u godini Vaskrs. Praznik vaskrsenja Gospodnjeg slavi se tri dana, a pravoslavni hrišćani se narednih 40 dana pozdravljaju riječima „Hristos Vaskrse, Vaistinu Vaskrse“.
Za Vaskrsenje Hristovo pravoslavni hrišćani pripremaju se četrdesetodnevnim postom. Vaskrs je pokretan praznik, koji uvijek pada u nedelju, prvu iza punog mjeseca, poslije proljećne ravnodnevnice.
Svečano se praznuje do Spasovdana. Vaskrs potvrđuje sve Hristove praznike od Božića i Bogojavljenja, do Vrbice, Cvijeti i Velikog petka.
Na Vaskršnje jutrenje zvone sva crkvena zvona, a narod sa sveštenikom ide u litiju oko crkve. Poslije trećeg ophoda staje se pred crkvena vrata. Sveštenik sa krstom, svijećom i kadionicom pjeva tropar Vaskrsa – „Hristos vaskrse iz mrtvih, smrću smrt uništi i onima u grobu život darova“.
Potom se otvaraju dveri i ulazi u hram. Nastavlja se jutrenje, poslije koga slijedi uskršnja liturgija na kojoj se oni koji su postili pričešćuju Svetim tajnama. Na kraju Liturgije svi vjernici se pozdravljaju riječima „Hristos vaskrse“ i potvrđuju vjeru sa „Vaistinu vaskrse“.
Pravoslavni narod se nakon liturgije okuplja u domovima uz svečanu trpezu, na kojoj dominira crveno jaje i vaskršnji hljeb. Običaj je da na stolu stoje lijepo obojana i ukrašena jaja. Ukućani i gosti se međusobno kucaju jajima, a onaj čije se razbije predaje ga onome čije je bilo jače.
Prvo ofarbano jaje, „strašnik“ ili „čuvarkuća“ čuva se u kući do narednog Vaskrsa. Prema drevnoj crkvenoj praksi, vaskršnja jaja farbaju se u crveno, simbolizujući time krv i smrt Gospodnju, dok je jaje samo po sebi tvar koja ukazuje na rađanje novog života.
Sedmica od Vaskrsa do Tomine nedjelje, naziva se Svijetlom nedjeljom. U Crkvi se Svijetla nedjelja smatra jednim danom – danom „Novog, Vječnog života“.
U tih sedam dana služe se istovjetne, radosne službe, a srijeda i petak se ne poste. U narodu postoji i vjerovanje da je jedino dobar utorak - Svijetli utorak. Dijete koje se rodi na taj dan, prema narodnom predanju, biće srećno i dugovječno.
Neki krajevi gdje žive pravoslavni hrišćani sačuvali su običaj da farbana vaskršnja jaja nose na grobove preminulih predaka. To svjedoči o narodnoj vjeri da su svi ljudi pred Bogom živi i da njihovi umrli preci treba da osjete vaskršnju radost i slavlje.
(agencije, MONDO)
Komentari
0
Komentar je uspješno poslat.
Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.
Slanje komentara nije uspjelo.
Nevalidna CAPTCHA