BEOGRAD26. 4. - Na prostoru Crne Gore prošle godine radilo je oko 40.000 stranih državljana, a najveći broj iz Srbije – 46 odsto.
U poslednjih nekoliko godina u Crnoj Gori je izražen veliki nesklad između ponude i tražnje za sezonskom radnom snagom. Nedostatak domaće radne snage nadoknađuje se angažovanjem stranaca, kao i đaka i studenata, piše "Politika".
Tako je u protekloj godini u turističko-ugostiteljskoj djelatnosti angažovano blizu 9.000 nerezidenata na poslovima konobara, kuvara, recepcionera, sobarica, poslastičara i pomoćnih ugostitelja. Na prostoru Crne Gore prošle godine radilo je oko 40.000 stranih državljana, a najveći broj je iz Srbije – 46 odsto, iz BiH 25 posto, Makedonije 20 procenata i oko devet odsto iz ostalih zemalja iz okruženja.
Najveće potrebe za sezonskim upošljavanjem radnika su na primorju – oko 80 procenata, i to: u Budvi oko 4.000, Herceg Novom 2.000, Baru 1.800, Ulcinju 1.200, Tivtu 800 i Kotoru 500 radnika.
Najtraženija zanimanja su konobari (potrebno oko 4.800 radnika te struke), kuvari (2.000), pomoćni radnici (2.500), sobarice (1.000), recepcioneri (300), ali i veći broj drugih zanimanja: roštiljdžija, pica-majstor, servir, poslastičar i dr.
Ublažavanju posledica nezaposlenosti na teritoriji Crne Gore doprinosi i sezonsko zapošljavanje, kao jedan od programa aktivne politike zapošljavanja, u realizaciji nacionalnog Zavoda za zapošljavanje, a kojim je u ovoj godini obuhvaćeno oko 30 odsto nezaposlenih lica sa evidencije.
Iz godine u godinu, na ovakav način angažuje se sve veći broj osoba, i to ne samo u turizmu i ugostiteljstvu već i u drugim djelatnostima: građevinarstvu, poljoprivredi, trgovini, zdravstvu i dr.
Na osnovu strateških dokumenata Zavoda, Nacionalne strategije i Akcionog plana za zapošljavanje, za ovu godinu predviđeno je zapošljavanje 9.000 lica evidentiranih u zavodima za zapošljavanje Crne Gore na sezonskim poslovima.
Međutim, na osnovu analiza potreba za radnom snagom, koje sprovodi Zavod za zapošljavanje, u ugostiteljsko-turističkoj privredi Crne Gore potrebno je oko 15.000 sezonaca. Sa evidencije može da se obezbijedi tridesetak odsto ovih potreba, ili oko 5.000 radnika.
Kako je rekao Tomo Jančić, savjetnik direktora nacionalnog Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, tamošnje tržište sezonskog zapošljavanja karakteriše na prvom mjestu neodgovarajuća ponuda sezonske radne snage, po kvantitetu i kvalitetu, na evidenciji nezaposlenih lica.
Neke od odlika ovog tržišta su i neadekvatna teritorijalna raspoređenost i pokretljivost postojeće radne snage (naročito ženske); zatim potpuna otvorenost crnogorskog tržišta radne snage; zapošljavanje velikog broja nerezidenata; nedovoljne stimulativne mjere (plata, smještaj, uslovi rada i dr.), kao i prisutnost rada na „crno”.
Visoke kategorije turističkih kapaciteta, kojih je sve više u Crnoj Gori, zahtijevaju i sve kvalifikovaniju radnu snagu – prave majstore, sa znanjem dva i više jezika, a nije rijetkost da se traže i sobarice sa znanjem stranog jezika.
Ipak, uslovi rada i primanja sezonskih radnika poslednjih godina se znatno poboljšavaju a, zavisno od poslodavca, nude se i različiti uslovi rada, plate, smještaja i drugo.
Kako i turistička sezona ranije počinje, a traje duže, to je motivisanost za ovakav vid upošljavanja sve veća. To je i razlog što je sezonski više zaposleno dobrih kvalifikovanih majstora sa platom od 1.000 evra i više, uz obezbeđen smještaj i hranu kod poslodavca.
Do sada je sa evidencije Zavoda već angažovano 937 sezonaca, što je za 27 procenata više nego istom periodu 2007. godine, što ukazuje da će u toku ove godine biti moguće angažovanje planiranog broja sezonskih radnika.
Zbog izrazitih potreba da na vrijeme osiguraju potrebnu radnu snagu, sve je više poslodavaca koji dio kvalitetnih i osposobljenih sezonskih radnika primaju u stalni radni odnos.Prema analizama Zavoda, takvih je oko 18-20 procenata.
(MONDO)