Iz SDT-a su odbacili optužbe koje je na njihov račun iznio Faust pred istražnim organima u Njemačkoj, istakavši da je sam predložio da bude svjedok saradnik, što je, kako tvrde, i snimljeno, pišu Vijesti.
Prema pisanju Vijesti, nekadašnji izvršni direktor njemačke kompanije “WTE otpadne vode Montenegro“ Ginter Faust tvrdi da je mučen i ucjenjivan u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) Milivoja Katnića, kako bi prihvatio status svjedoka saradnika i priznao da je učestovao u tri miliona eura teškoj korupciji prilikom izgradnje budvanskog postrojenja za tretman otpadnih voda.
Njemačka kompanija pokušaće da iskoristi Faustove navode o mučenju i ucjenjivanju u sporu sa Opštinom Budva “teškim” više od 64 miliona eura.
Faust je ključni svjedok saradnik u procesuiranju najveće korupcionaške afere organizovane kriminalne grupe koju je predvodio bivši visoki funkcioner DPS-a Svetozar Marović. Faust je istražiteljima priznao da je učestovao u korupciji, odnosno “napumpavao” vrijednost radova, što je omogućilo da Marović vrati dug od tri miliona eura Gojku Kapisodi, pišu Vijesti.
Faust je uhapšen 14. januara 2016. godine, da bi dva dana kasnije navodno predoložio da bude svjedok saradnik, što je i prihvaćeno, a Viši sud donio presudu.
Nakon što je Faust napustio Crnu Goru, kompanije WTE iz Esena pokrenula je internu istragu, a Faust, je pred advokatskom kancelarijom Cliforn Chance, koja je obavila istragu, ustvrdio da je bio mučen i ucjenjivan, te da je SDT-u i Višem sudu dao lažni iskaz.
Pred Arbitražnim sudom u Parizu, odjeljenju u Fraankfirtu, WTE Wassertechnik GmbH iz Esena, čija je ćerka firma “WTE otpadne vode“, pokrenula je tužbu za naplatu 64.592.738 eura po ugovoru o jemstvu/garancija, zaključenom između te njemačka kompanije i tadašnjeg gradonačelnika Budve Rajka Kuljače, koji je u međuvremenu preminuo.
Riječ je o “spornoj“ garanciji iz 2010. donesenoj bez saglasnosti Skupštine opštine Budva, a zbog koje je aktuelni gradonačelnik Marko Carević podnio krivičnu prijavu protiv Kuljače i više NN osoba. Kuljača je odmah nakon optužbi demantovao da je potpisao spornu garanciju i saopštio da ni na koji način nije učestvovao u njenom donošenju.
Opština Budva, koju pred međunarodnim Tribunalom zastupa advokat Vladan Bojić, odbranu temelji na navodima da je cijeli projekat, uključujući i ugovor o gradnji postrojenja, bio zasnovan na korupciji, što su, kako ističu, priznala dva gradonačelnika - Kuljača i Lazar Rađenović, i danas odbjegli Marović priznali krivicu, dok je Faust potvrdio da je bio član organizovane kriminalne grupe.
U spisima u koje su Vijesti imale uvid, navodi se da njemačka kompanija odbacuje tvrdnje da je bilo korupcije, već da je Faust pod ucjenom dao takvu izjavu.
“U razgovoru koji je objavljen 26. aprila 2016. Ginter Faust je nama potvrdio da je nakon hapšenja 14. januara 2016. u krivičnom postupku pred Višim sudom 21. januara te godine priznao optužbe državnog tužilaštva da je kompanije WTE Budva platila tri miliona eura bez opravdane, adekvatno obezbijeđene usluge, i na osnovu lažnog ugovora. Ali, rekao nam je vrlo jasno i nedvosmisleno da je to bilo lažno priznanje, koje je dao u istražnom zatvoru pod vrlo stresnim uslovima, nakon nekoliko saslučanja, od kojih je prvo trajalo od 11 poslije podne do 4 sata ujutro narednog dana, da je on bio spreman da prizna u skladu s mišljenjem crnogorskog advokata, nakon što mu je obećano da će na osnovu tog priznanja biti oslobođen, da dalje neće biti gonjen, i da s druge strane, da to nije prihvatio bio bi zadržan u zatvoru šest mjeseci“, naveo je pred međunarodnim Tribunalom pravni zastupnik njemačke kompnije.
Iz SDT-a Vijestima je saopšteno da je Faust, u prisustvu njegovih izabranih branilaca, izjavio da predlaže da SDT razmotri mogućnost da dobije status svjedoka saradnika, što je i snimljeno, o čemu, kako navode, postoje dokazi u spisima predmeta.
“U krivičnom predmetu SDT koji je formiran protiv S.M., G.F. i drugih lica, zbog više produženih krivičnih djela zloupotreba službenog položaja izvršenih na organizovan način, osumnjičeni G.F, nakon što je lišen slobode 14.01.2016. godine od strane Uprave policije - Specijalnog policijskog odjeljenja, istog dana doveden u SDT i u prisustvu svojih izabranih branilaca je, uz sve procesne garancije, saslušan u svojstvu osumnjičenog, a radnja saslušanja osumnjičenog je audio i vizuelno snimana, nakon čega je ovaj osumnjičeni po sopstvenoj inicijativi 16.01.2016. godine, takođe u prisustvu svojih izabranih branilaca, izjavio da predlaže tužilaštvu da razmotri mogućnost da dobije status svjedoka saradnika, koja radnja je takođe audio vizuelno snimana, o čemu postoje dokazi u spisima predmeta, pa je ovo tužilaštvo Višem sudu u Podgorici 19. 01. 2016.godine, podnijelo predlog za saslušanje G.F. kao svjedoka saradnika, koji predlog je sud prihvatio i donio rješenje Kvs.br.9/16 o određivanju G.F. kao svjedoka saradnika“, navodi se u odgovoru koji je dostavila specijalna tužiteljka Sanja Jovićević.
Navedeno je i da u predmetima u kojima su lica prijavljena, osumnjičena, okrivljena ili optužena za krivična djela, SDT ukazuje na pretpostavku nevinosti predviđenu Ustavom i Zakonikom o krivičnom postupku, koja podrazumijeva da se svako smatra nevinim dok se njegova krivica ne utvrdi pravosnažnom odlukom suda.
Zastupnik Opštine Budva, advokat Bojić, međunarodnom arbitražnom sudu dostavio je originalni iskaz Fausta koji je dao pred specijalnim tužiocem Sašom Čađenovićem, pišu Vijesti.
“Na posebno pitanje tužioca, Faust odgovara: ‘Što se tiče same ideje da se ovih tri miliona eura ‘odrade’ kroz servis i inženjering, mogu slobodno reći bila je moja, a ovo iz razloga jer Rađenović nije bio inžinjer, pa sam u tom dijelu odradio način da se novac prebaci. Drugim riječima, Rađenović je nama ostavio detalje fingiranog ugovora’“, piše u izjavi.
Pozivajući se na Zakonik o krivičnom postupku, Opština je u svoju odbranu navela i da svjedok saradnik ne smije ništa da slaže i da ga svako laganja vraća na optuženičku klupu.
“Zato sada neumoljivo slijedi reagovanje i procesuiranje Gintera Fausta, lišenog privilegija svjedoka saradnika koji je ‘kupio’ slobodu, a kada se dokopao slobode, dao iskaz da je lagao SDT i Viši sud. Ili će se po izdavanju Interpolove potjernice (ukoliko odmah ne pristupi u Crnu Goru) krivično goniti, ili će opet ponoviti isto da je lagao WTE Esen i njihovu advokatsku kancelariju“, navodi se u dokumetu dostavljenom međunarodnom tužilaštvu.
Naglašavaju da je indikativno postupanje WTE Esen nakon Faustove slobode.
“Naročito kada je u maju 2016. ‘pravno preventivno’ djelovao, imajući u obzir šta drugo, nego njegov korupcijom isprepleten poslovni aranžman sa tadašnjom Opštinom Budva, jer su u to doba buknule i izbile na vidjelo ‘budvanske afere’, pa je sasvim logično da je WTE Essen pokušao da zaštiti svoje potraživanje, što ne reći dil“, piše u odbrani Opštine.
Bojić je dostavio i sporazum o priznanju krivice Svetozara Marovića, koji je prihvatio Viši sud, a u kome se navodi da je osnovao kriminalnu grupu vrbujući ostale članove.
“I gle čuda, među njima je Ginter Faust. Svaki pripadnik te grupe koja je širila organizaciju od 2006. pa nadalje nalik hobotnici, imao je unaprijed određen zadatak“, piše u dokumetu i taksativno navodi da je ime Fausta više puta eksplicitno pominjano - da je zaključio fiktivne ugovore, postupao po uputstvima Rađenovića a ovaj po uputstvima Marovića, te da je opisana cijela spirala distrubucije tri miliona eura.
Rađenović je jedini opštinski i državni funkcioner koji je za sada odgovorao u korupcionaškoj aferi otpadne vode, u kojoj je kasa Budve oštećena za najmanje tri miliona eura. On je priznao krivicu i osuđen je.
Osuđen je i Marović, kao šef budvanske kriminalne grupe, ali nije odslužio kaznu, niti uplatio Budvi odštetu od 1,1 milion eura. Krivicu da su za tri miliona eura “napumpani” radovi prilikom izgradnje kolektora, čime je vraćen Marovićev dug, priznao je i direktor “Biochem industries“ Stjepan Skočajić - skiper na jahti “Kenco” nekadašnjeg potpredsjednika DPS-a. Jahtu su prodali kontroverznom Srbinu sa Kosova Zvonku Veselinoviću...
Skočajić, koga je Viši sud osudio na pola godine zatvora i kaznu od sto hiljada eura, priznao je da je preko firme “Biochem industries“ vratio tri miliona eura Marovićevog duga, tako što su radovi na izgradnji postrojenja uvećavani, pa se novac preko fiktivnih ugovora preusmjeravao za izmirivanje pozajmica... Ključni svjedok saradnik koji je pomogao timu na čijem je čelu Katnić da procesuira slučaj, bio je Kuljača.
Iako se očekivalo da je procesuiranjem Marovićeve kriminalne grupe zatvorena afera, “duhove“ je probudilo objavljivanje garancije od 66 miliona.
Prvi čovjek grada Marko Bato Carević pozvao je Katnićev tim da preuzme kompletnu dokumentaciju WTE, nakon što im je njemačka kompanija dostavila sumnjivu garanciju od čak 64 miliona eura, koja nije dobila saglasnot ni Opštine ni Vlade, a uredno je zavedena u djelovodniku, iako je nema u gradskoj arhivi.
Carević je kazao da je na njoj potpis Kuljače.
SDT istog dana je ušlo u WTE i uzelo kompletnu dokumentaciju, a Kuljača se oglasio i ustvrdio da nije potpisao garanciju.
“Za vrijeme mog mandata predsjednika Opštine Budva, nikada nisam potpisao, niti učestvovao na bilo koji način u njenom donošenju, što je vrlo lako provjeriti od strane nadležnih organa”, kazao je tada Kuljača.
Iz Opštine je medijima dostavljena milionska garancija, koja je potpisnana 22. aprila 2010. kada je gradom upravljao Kuljača i na njoj se vidi potpis Kuljače i ovlašćenog predstavnika WTE.
Lov na krivce otvoren je i nakon što je Vlada Duška Markovića krajem 2019. aktivirala državnu garanciju u iznosu od 29.250.000 eura u korist njemačko-austrijskog koncerna WTE/EVN, te najavila da će zadužiti Zaštitnika državnih interesa da podnese krivične prijave protiv odgovornih za nanošenje štete državi i Opštini Budva u poslu izgradnje i funkcionisanja postrojenja za tretman otpadnih voda.
Njemci kažu da im se duguje još 36 miliona eura
Nakon što su napustili postrojenje u Bečićima krajem janura 2020. godine, a prethodno sa državnog računa naplatili 29,3 miliona eura, njemačka kompanija je održala konferenciju za mediju u Podgorici na kojoj su odbacil sve optužbe o umiješanosti u afere i korupciju. Od Budve i građana, kako su naveli, potražuju još oko 36 miliona eura.
“Trenutno imamo oko 36 miliona eura potraživanja koja nisu naplaćena. Ukupna vrijednost radova koji su realizovani na osnovu ugovora iznosi 76,6 miliona eura. Budva je, na osnovu ugovora o izgradnji, platila 12,5 miliona, a na osnovu aktiviranih garancija Vlade dobili smo 29,25 miliona eura”, kazao je tada Hubertus Šite, predstavnik “WTE otpadne vode Budva”.
Đukanović otvorio, Lukšić potpisao ugovor
Ugovor o izgradnji postrojenja za tretman otpadnih voda zaključen je između Opštine i njemačke kompanije WTE u julu 2009. godine, a potpis su stavili Kuljača i Rolf Šreder. Potpisivanju u bečićkom hotelu “Splendid“ prisustovao je tadašnji premijer Igor Lukšić.
Pet godina kansije, u oktobru 2014. godine, postrojenje je otvorio tadašnji premijer Milo Đukanović.
Presjekavši crvenu vrpcu, zajedno sa gradonačelnikom Budve Lazarom Rađenovićem i direktorom njemačke kompnije WTE Francom Mitermajerom, Đukanović je naglasio da je ovo postrojenje jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata na primorju.
Svečanosti je prisustovao i Marović, ali i tadašnji ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović i gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović. Cijelu deceniju od zaključivanja ugovora, predstavnici nadležnih ministarstava, od održivog razvoja do finansija, te državne inspekcijske službe, gledali su kako Budva trpi štetu zbog projekta, za koji Carević tvrdi da je izgrađen na divlje, bez dozvole, i da je tehnički neispravan, kazuju Vijesti.