Vatreni obračuni na ulicama često pune novinske članke. Stručnjaci smatraju daje uzrok to što se oružje može vrlo lako nabaviti. Prema njihovim riječima, za ovo djelo trebalo bi strože kažnjavati počinioce, ali i one koji oružje prodaju
Advokatica Gorica Vujisić navodi da bi kroz izmjene Krivičnog zakonika trebalo pooštriti kaznenu politiku tako što bi se propisala stroža kazna, naročito u pogledu zakonom propisanog minimuma.
“Treba imati u vidu da su definicijom ovog krivičnog djela obuhvaćeni i oni počinioci koji izrađuju i prodaju oružje i eksplozivne naprave”, kazala je Vujisić za Pobjedu.
Ona objašnjava da se optuženi za ovo krivično djelo obično brane da oružje nije njihovo, ili da ga nikad nijesu upotrijebili.
“Imamo i slučajeve tzv. prepravljanog oružja. Na primjer, svadbarske pištolje, koji inače nemaju bojevu municiju, preprave tako da se mogu koristiti meci od nekog drugog pistolja. Imala sam slučaj da je okrivljeni uporno negirao da je znao da je to oružje bojevo, već da ga je “nabavio” kao svadbarski pistolj. Naravno, takva odbrana je nelogična i neuspješna”, dodala je Vujisić.
S druge strane, njen kolega, advokat Srđan Lješković navodi da kaznena politika za ovo djelo zavisi od slučaja do slučaja, ali i da su sudovi zauzeli tvrd stav i da su pooštrene kazne. On ističe i da visina kazni zavisi od toga da li je počinilac povratnik ili mu je to prvo krivično djelo.
“Njeno kretanje je od uslovne kazne do nekoliko godina zatvora, ponekad i novčana kazna, zavisno od količine, okolnosti, za koje potrebe i namjene je bilo oduzeto oružje i eksplozivna sredstva, mladosti, kažnjivosti počinioca krivičnog djela itd. uz obavezno izricanje mjere bezbjednosti oduzimanja predmeta krivičnog djela, a institut sporazumno priznanje krivice se u ovom slučajevima primjenjuje u velikoj mjeri”, dodaje Lješković.
Odbrane počinilaca ovih krivičnih djela, kako ističe, različite su, a najčešće se radi o tome da su sami procijenili da im je bezbjednost ugrožena.
Zakon u Crnoj Gori je donijet 2004. godine u junu, to je model koji se oslanja na već postojeće zakone i kulturu Zapada. Međutim, u situaciji i vremenu u kome živimo, oni koji žele da posjeduju oružje i dalje mogu da ga dobiju pronađu na neke alternativne načine, koji se strogo kažnjavaju zakonom. Ali onaj ko želi nelegalno da dođe do njega, nesumnjivo je da će doći navodi naš sagovornik. On objašnjava da je u našem zakonodavnom sistemu za krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija propisana kazna zatvora u trajanju od tri mjeseca do tri godine zatvora.
“Za teži oblik ovog djela propisana je kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina zatvora i od jedne do osam godina zatvora, sve u zavisnosti od toga da li se oružje pribavlja, prodaje, drži, nosi ili je u pitanju veća količina oružja”, objašnjava Lješković.
Za godinu oduzet 891 komad oružja
Crnogorska policija je od 1. jula 2018. do 1. jula 2019. godine oduzela 891 komad oružja, od čega 485 komada vatrenog. Do prošle godine, kroz kampanju “Poštuj život, vrati oružje” građani su dobrovoljno vratili 1.477 komada vatrenog oružja, 829 komada djelova oružja, 203 minsko-eksplozivnih sredstava i 20.610 komada municije različitog kalibra.
Za tri godine osuđeno 27 osoba
Viši sud u Bijelom Polju u protekle tri godine pravosnažno je osudio 27 osoba na uslovne, zatvorske i kazne kućnog pritvora i rada u javnom interesu zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. Tri osobe u istom periodu oslobođene su krivice da su počinile ovo krivično djelo.
“Optuženi za nedozvoljeno držanje oružja obično tvrde da oružje nije njihovo, ili se brane time da ga nikad nijesu”, upotrijebili navodi Vujisić