Uprava za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma (USPNFT) je u periodu od 20. oktobra 20l8. godine do 20. febuara 2019. otvorila novih 96 predmeta i privremeno blokirala (na 72 sata) 11 transakcija
Ukupan iznos tih transakcija je 2.222.717 eura i 647.140 američkih dolara, pišu Dnevne noovine.
Tokom navedenog perioda, Uprava za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma je od zakonskih obveznika i nadležnih državnih organa primila ukupno 72 izvještaja o sumnjivim transakcijama (60 od banaka, dva od Uprave carina, šest od Montenegro Transfers agenta Western Union-a za Crnu Goru, dva od Pošte Crne Gore, jedan od Uprave za inspekcijske poslove, jedan od obveznika lizing kompanije), dok su analitičari Uprave za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma iz redovnih izvještaja izdvojili tri sumnjive transakcije.
“Pored toga, nadležnim državnim organima proslijeđene su 32 informacije i obavještenja o sumnjivim transakcijama (tužilaštvu 20, Upravi policije deset, ANB-u jedno, Poreskoj upravi jedno). Kod obveznika nad kojima po Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma Uprava za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma vrši direktan nadzor, izvršene su ukupno 32 kontrole”, navodi se iz izvještaja dostavljenom Evropskoj komisiji.
Tokom perioda od 20. oktobra 2018. do 20. februara 2019, u odnosu na dva zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka izrečene su kazne u iznosu od 7.400 eura.
“Pored toga, inspektori USPNFT su izdali osam prekršajnih naloga u iznosu od 14.000 eura, a naplaćeno je pet prekršajnih naloga u iznosu od 5.000 eura. Uprava za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma je u navedenom periodu proslijedila 57 zahtjeva stranim finansijsko-obavještajnim službama, a od stranih finansijsko-obavještajnih službi primljeno je 19 zahtjeva za dostavu finansijsko obavještajnih podataka”, navodi se iz ove Uprave.
Kako su ranije naveli, “perači novca” usavršavajući i primjenjujući nove tehnike i modalitete čine ovaj proces još kompleksnijim, a samim tim i komplikovanijim za otkrivanje, a naročito teškim za dokazivanje postojanja ovog krivičnog djela.
Poznato je da su djelatnosti, koje su na bazi dosadašnjeg iskustva i iskustva drugih zemalja procijenjene kao oblasti sa visoko izraženim stepenom rizika sa aspekta pranja novca: bankarski sektor, tržište nekretnina, tržište kapitala, tržište luksuznih roba, kockarnice, osiguranje, investiciona izgradnja, uvozno-izvozni poslovi, turizam i ugostiteljstvo.