Bivša predsjednica Upravnog odbora ocijenila je da Milovac prije iznošenja informacija u javnosti nije kontaktirao banku radi provjere navoda. Istakla je da protiv Prve banke nijesu vođeni prekršajni ili krivični postupci zbog pranja novca.
Prva banka pretrpjela je, prema internom obračunu, štetu od 1,8 miliona eura zbog narušavanja reputacije, nakon čega su inostrani partneri odbili da joj odobre kredite. To je na jučerašnjem ročištu pred podgoričkim Osnovnim sudom kazala bivša predsjednica Upravnog odbora banke Danijela Golubović, u postupku koji je ta finansijska institucija pokrenula protiv zamjenika izvršnog direktora MANS-a Dejana Milovca, prenose Vijesti.
Prva banka, čiji je najveći pojedinačni akcionar Aco Đukanović, brat bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića, tužbom traži 7.000 eura na ime naknade nematerijalne štete zbog povrede ugleda. Spor se odnosi na prilog emitovan 3. marta na Televiziji Vijesti, u kojem je Milovac komentarisao policijsku akciju od 27. februara, kada je pretresen i stan Đukanovića u Ulici Vuka Karadžića u Podgorici, u istoj zgradi u kojoj se nalazi filijala Prve banke.
Golubović je pred sutkinjom Osnovnog suda Inom Hrković kazala da su Milovčeve izjave, zajedno sa komentarima drugih osoba u tom periodu, negativno uticale na poslovni ugled banke. Prema njenim riječima, inostrani partneri odbili su da odobre planirane kredite zbog narušene reputacije, dok su banke kod kojih Prva banka drži dio sredstava zatražile dodatne provjere usklađenosti poslovanja sa propisima.
Ona je navela da je odliv depozita počeo krajem februara, nakon hapšenja Aca Đukanovića, i trajao približno do kraja aprila. Kako je kazala, dok su druge banke bilježile rast depozita, Prva banka se suočavala sa njihovim povlačenjem.
Golubović je istakla da su zaposleni u poslovnicama svakodnevno obavještavali rukovodstvo o zabrinutosti klijenata, koji su se interesovali za sigurnost svojih sredstava i mogućnost zatvaranja banke. Zbog toga je Upravni odbor od početka marta do sredine aprila sprovodio krizne mjere i davao instrukcije zaposlenima o komunikaciji sa klijentima. Navela je i da je dio zaposlenih u tom periodu napustio banku.
Bivša predsjednica Upravnog odbora ocijenila je da Milovac prije iznošenja informacija u javnosti nije kontaktirao banku radi provjere navoda. Istakla je da protiv Prve banke nijesu vođeni prekršajni ili krivični postupci zbog pranja novca.
Govoreći o državnoj pomoći koju je banka dobila tokom finansijske krize 2008. godine, Golubović je kazala da je podrška bankarskom sektoru postojala i u drugim državama. Ipak, na pitanje advokata Dejana Milovca, Siniše Gazivode, potvrdila je da joj nije poznato da je Vlada Crne Gore kreditirala neku drugu poslovnu banku u zemlji, pišu Vijesti.
Objasnila je da se bankarski sektor tada suočavao sa krizom likvidnosti i padom depozita, dok su druge banke probleme prevazišle uz podršku svojih osnivača. Prema njenim riječima, Prva banka imala je veće poteškoće zbog ranijeg ubrzanog rasta i modela poslovanja.
Zakonska zastupnica Prve banke Danijela Perović kazala je da je od 28. februara do kraja marta iz te finansijske institucije povučeno osam miliona eura depozita. Ona smatra da je do odliva došlo zbog Milovčeve izjave, navodeći da je banka do 28. februara bilježila rast depozita. Dodala je da su nakon emitovanja priloga uslijedili brojni pozivi zabrinutih klijenata, zbog čega je Upravni odbor morao da reaguje.
Advokat Gazivoda osporio je vezu između izjave njegovog klijenta i navodne štete, ukazujući da je Perović kao početak povlačenja depozita navela 28. februar, dok je sporni prilog emitovan tek 3. marta, nakon policijske akcije i privođenja Đukanovića.
On je ukazao i na to da je Prva banka pokrenula poseban postupak protiv države, u kojem se, prema njegovim navodima, pominje isti odliv od osam miliona eura. Predložio je da sud izvrši uvid u novinski tekst o toj tužbi, kao i u spise drugog predmeta.
Punomoćnici banke nijesu se protivili čitanju novinskog teksta, ali su naveli da se postupak protiv države odnosi na štetu zbog postupanja državnih organa, dok se aktuelna parnica vodi zbog navodne povrede ugleda. Sud je prihvatio da se pročita članak objavljen 23. septembra, ali je odbio predlog za uvid u spise drugog predmeta, ocjenjujući da oni nijesu od značaja za utvrđivanje činjenica u ovoj parnici, prenose Vijesti.
Tokom ročišta razmatran je i izvještaj Centralne banke Crne Gore (CBCG) o kontroli Prve banke iz 2008. godine. Perović je potvrdila da banka posjeduje taj dokument i da su njime konstatovane nepravilnosti u vezi sa propisima o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma. Ipak, kazala je da se ne sjeća konkretnih nepravilnosti i tvrdila da se nalazi nijesu odnosili na pranje novca, već na nedostatke u dokumentaciji i procjeni rizika. Dodala je da zbog pranja novca protiv banke nije podnijeta prijava.
Centralna banka je ranije obavijestila sud da izvještaj ne može dostaviti bez njegovog broja i datuma. Sutkinja Hrković naložila je Prvoj banci da dokument dostavi u roku od 15 dana, dok je punomoćnik banke ukazao da bi za to mogla biti potrebna saglasnost CBCG.
Sud je prihvatio i predlog Prve banke da kao svjedok bude saslušan novinar Televizije Vijesti Predrag Tomović, autor spornog priloga. Punomoćnici banke naveli su da je Milovac ranije iznosio različita objašnjenja o informacijama koje je prenio novinaru. Gazivoda se usprotivio tom predlogu, ocjenjujući da su te okolnosti banci bile poznate i prije podnošenja tužbe i da bi dodatno saslušanje moglo nepotrebno produžiti postupak.
Odbrana je ponovila da su u televizijskom prilogu iznijete sumnje, a ne tvrdnje da je pranje novca utvrđeno. Gazivoda je istakao i da su pitanja državnog kreditiranja Prve banke i njene vlasničke strukture od javnog interesa. S druge strane, punomoćnici banke ostali su pri stavu da su Milovčeve izjave bile usmjerene na narušavanje njenog poslovnog ugleda.