Oni su predložili Apelacionom sudu da ukine tu presudu i predmet vrati na ponovno odlučivanje.
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) žalilo se na odluku Višeg suda u Podgorici kojom su oslobođeni svi optuženi u predmetu "Stanovi".
Oni su predložili Apelacionom sudu da ukine tu presudu i predmet vrati na ponovno odlučivanje.
SDT je ranije optužilo više funkcionera bivše vlasti - Predraga Boškovića, Budimira Šegrta, Suada Numanovića, Sanje Vlahović, Ivana Brajovića, Dražena Miličkovića, Damira Šehovića, Dragice Sekulić, Osmana Nurkovića, Suzane Pribilović, Jelene Radonjić i Aleksandra Jovićevića, zbog postojanja osnovane sumnje da su, u periodu od 2016. do 2020. godine, kao članovi Komisije za stambena pitanja Vlade Crne Gore, u saizvršilaštvu, učinili produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja, za koje je propisana kazna zatvora od dvije do 12 godina.
Oni su, međutim, u maju 2025. godine prvostepeno oslobođeni odgovornosti.
"Prvostepena presuda je javno objavljena 16. maja ove godine, a njen ovjereni prepis je dostavljen Specijalnom državnom tužilaštvu 14. oktobra, sa pravnom poukom da se žalba može izjaviti u roku od 15 dana od dana dostavljanja prepisa.
Žalba je izjavljena zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a predloženo je da drugostepeni ukine presudu prvostepenog suda i vrati predmet tom sudu na ponovno suđenje, a da naredi da se novi glavni pretres pred prvostepenim sudom održi pred potpuno izmijenjenim vijećem", saopšteno je iz SDT-a.
U obrazloženju žalbe napisali su da iako su zamjenici Zaštitnika imovinskopravnih interesa Crne Gore, tokom glavnog pretresa, ali i u završnoj riječi podnijeli imovinskopravni zahtjev za naknadu štete, konkretno određujući njegov iznos u odnosu na svakog od optuženih, sud nije donio odluku o postavljenom imovinsko-pravnom zahtjevu, prenose Vijesti.
"Što je bio obavezan, pa čak i u slučaju donošenja oslobađajuće presude, kada je dužan da uputi ovlašćeno lice da imovinskopravni zahtjev može ostvariti u parničnom postupku. Dakle, samo iz citiranog se može zaključiti da je izreka presude nerazumljiva i da sud prilikom donošenja odluke nije primijenio odgovarajuću odredbu procesnog zakonika, a to je bilo od uticaja na zakonito i pravilno donošenje odluke", navodi se u obrazloženju.