Posle gotovo 30 godina na vlasti, predsjednik Kazahstana Nursultan Nazarbajev danas je podnio ostavku
"Odlučio sam da podnesem ostavku",rekao je on u obraćanju naciji.
Nazarbajev je na mjestu predsjednika zemlje bio od 1990. godine.
Na mjestu vršioca dužnosti predsjednika će do predsjedničkih izbora biti predsjednik senata Kasim Žomar Tokajev.
Nazarbajev je bio na mjestu predsjednika od 1990. godine, a 2015. godine peti put je izabran za predsjednika.
Ovo je priličan šok za jednu zemlju iz nekadašnjeg SSSR-a, ti pre što se očekivalo da će autokrata Nazarbajev "vladati večno".
To mu je omogućavalo i to što je parlament 2007. godine uveo mogučnost da samo Nazarbajev lično bude predsjednik u neograničenom broju mandata, dok za sve ostale eventualne kandidate važi samo najviše dva mandata.
Nazarbajev je Kazahstanom vladao "čvrstom rukom", pa je često i u zemlji van nje nazivan i diktatorom.
Politička opozicija je u zemlji bila slaba i razjedinjena, a demokratiji svakako nije pomoglo ni to što su dvojica opozicionih čelnika ubijena pod misterioznim okolnostima krajem 2005. i početkom 2006. godine.
Izdaše nas braća Kazaci - prelaze na latinicu
Kritičari Nazarbajeva smatraju da su ta ubistva politički motivisana.
O demokratičnosti zemlje govore i neke ruge brojke. Na poslednjim predsjedničkim izborima 2015. godine Nazarbajev je zvanično dobio 97,7 odsto glasova.
Protivkandidate su tada "glumili provladine figure" Turgun Sizdikov i Abelgazi Kusainov, koji su osvojili oko jedan odsto glasova, dok opozicija nije imala kandidate.
Šta će značiti njegova ostavka za njegovu djecu, koja kontrolišu državnu naftnu kompaniju i rezerve nate na Kaspijskom moru ali i medije, vidjećemo. Ono što se zna da samom Nursultanu neće biti ništa, i pored toga što mu je svojevremno otkrivne račun u Švajcarskoj sa više od milijardu dolara dobijenih od Ševrona, i priznanja pod istragom u drugim zemljama biznismena koji su mu davali milione dolara mita. Jednostavno, parlament je odavno usvojio zakono po kome se predsjednik države unapred oslobađa od krivičnog gonjenja.
Kazahstan je proglasio nezavisnost 16. decembra 1991. godine, kao posljednja sovjetska republika koja je to uradila.
Kazahstan je članica UN, OEBS, SZO, Savjeta turkofonih država, Partnerstva za mir, Šangajske organizacije za saradnju, ODKB, Zajednice nezavisnih država i Evroazijske ekonomske unije.