U crnogorskom zdravstvenom sistemu trenutno radi 1.659 ljekara, što je za 311 više u odnosu na 2013. godinu, kazao je resorni ministar Kenan Hrapović
„To znači da je broj ljekara na hiljadu stanovnika od 2013. godine sa 2.1 porastao na 2.6 u ovoj godini“, rekao je Hrapović danas u parlamentu odgovarajući na pitanje poslanice Demokratskog fronta Marine Jočić šta su u Ministarstvu preduzeli da zaustave masovnu migraciju obučenih i kvalifikovanih zdravstvenih stručnjaka.
Prema njegovim riječima, planom ljudskih resursa do 2022. godine predviđeno je da sa postojećih 2.6 ostvari rast na 3.2 ljekara na hiljadu stanovnika, što Crnu Goru približava evropskom prosjeku koji iznosi 3.5.
„Neuspjeli pokušaji uznemiravanja javnosti senzacionalističkim vijestima da je odlivom ljekara ugroženo funksionisanje zdravstvenog sistema je plod loše namjere, a ne realnog stanja“, ocijenio je Hrapović.
"Da se liječimo, a ne umiremo čekajući preglede"
On je naglasio da se jedan broj ljekara vraća iz privatnog u javni zdravstveni sistem.
„Jasno je i to, da je po podacima iz regiona, iz Crne Gore najmanji odliv ljekara u odnosu na njihov ukupan broj. I raduje nas činjenica da ljekari iz regiona često dolaze da rade u crnogorskom zdravstvenom sistemu“, rekao je Hrapović.
On je kazao da izuzetne doprinose u unapređenju zdravstvenog sistema treba nagraditi i dodao je da je u završnoj fazi izrada Pravilnika o nagrađivanju zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika.
Hrapović je saglasan da ljekarima i ostalim zdravstvenim radnicima i saradnicima treba povećati plate.
„Sagledavajući budžet za zdravstvo u cjelini, treba imati u vidu da naši pacijenti dobijaju najinovativniju terapiju, da se liječe u najboljim klinikama u regionu i Evropi, dijagnostikuju se i liječe na savremenim medicinskim aparatima. A to košta“, istakao je ministar.
Prema njegovim riječima, rješenje problema u crnogorskom zdravstvu je realno planiranje troškova.
„Kada finansijske prilike budu dozvoljavale da dobijemo onoliko novca koliko nam treba, tada ćemo povećati plate zdravstvenim radnicima. U međuvremenu, sagledavamo mogućnosti unutrašnje preraspodjele sredstava kroz racionalizaciju poslovanja“, rekao je Hrapović.
On je poručio da je besmisleno stalno optuživanje prethodnih, sadašnjih i budućih ministara zdravlja za zaostala dugovanja.
„U svijetlu činjenice da nikada nijesmo dobili onoliko novca koliko je bilo potrebno, iako smo ove godine dobili više nego ikada“, rekao je Hrapović.