Crna Gora mora jačati svijest o svojoj državnoj posebnosti, ocijenio je novoizabrani predsjednik Milo Đukanović i poručio da ne može biti razvijene Crne Gore bez snažnog državnog identiteta.
On je danas na svečanoj sjednici u Vladinom domu na Cetinju položio zakletvu pred poslanicima Skupštine, čime je i zvanično stupio na tu funkciju.
Đukanović je rekao da na dužnost predsjednika stupa sa osjećanjem časti i odgovornosti, ponosan na ostvarenja savremene Crne Gore.
“Nije uobičajena privilegija naći se nakon 20 godina na istom mjestu, na Vladinom dvoru, istim povodom – priuzimajući dužnost predsjendika Crne Gore”, dodao je Đukanović.
On je kazao da su poslednje godine 20 vijeka za Crnu Goru bile početni period samostalnog formulisanja nacionale, odgovorne politike, čija je vodilja bila osvajanje prava na izbro vlastite državne budućnost, na slobodu savremene Crne Gore.
“Nakon što nije bilo šanse da se u bivšoj Jugoslaviji reguliše državni status, usljed pritisaka i otpora značajnog dijela domaće političke javnosti, uprkos svemu od tada do danas, vođena jasnom vizijom i odlučnosću Crna Gora je sačuvala mir i izbjegla pogubne posljedice NATO bombardovanja, unaprijedila međunacionalnu i međuvjersku toleranciju, ostvarila ubrzani ekonomski rast, obnovila nezavisnsot i stekla međunarodno priznanje”, rekao je Đukanović.
Kako je dodao, ostavrila je i zavidan nivo društvenih reformi koji joj je obezbijedio članstvo u NATO.
"Od opcije da budemo provincija proširene Srbije, koja nam se nudila kao aternativa na predsjedničkim izborima 1997. godine, Crna Gora je u međuvremenu postala ekonomski i demokratski najrazvijenija zemlja na Zapadnom Balkanu, lider reformi i pregovora sa Evropskom unijom (EU) i izvjesno prva sljedeća članica tog saveza", rekao je Đukanović.
On je kazao da je njegov osjećaj čast i odgovrnosti danas veći jer voljom građana postaje predsjednik države sa hilajdugodišnjom tradicijom, na čijem su tronu bili izuzetni vladari iz četiri dinastije i državni uglednici iz perioda soijalističe izgradnje Crne Gore u Titovoj Jugoslaviji.
“Dolazim na mjesto onih koji u postavili temlje našem državnom i nacionalnom identitetu, multukulturalnositi i međunarodnoj prepoznatljivost. Crna Gora, obavezana prema precima, nastavlja njihovo djelo”, naveo je Đukanović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora danas budućnost gradi na savremenim antifašisitičkim temeljima.
“Dužni smo da je sačuvamo i učinimo mjesto boljeg života današnjih i budućih generacija. To neće biti lako u vremenu ubrzanih globalnih promjena koje savremneu civlizaciju stavljaju pred sve brojnije izazove”, poručio je Đukanović.
On je kazao da se odnosi na globalniom planu dana mogu porediti sa najkomplikovanijim etapama iz Hladnog rata, navodeći da je, usljed toga, EU potrebna unutrašnja konsolidacija, koja znači i preispitivanje vizije ujedinjenja, što utiče na bezbjednosnu i spoljnopolitičku sliku Zapadnog Balkana.
"Kao da je danas u izvjesnoj mjeri zamagljena evropska budućnost našeg regiona, koja početkom novog vijeka nije bila upitna. Sva premišljanja i usporavanja, kao i nedostatak snažnijeg podsticaja društvima na Zapadnom Balaknu da usvajaju evropski sistem vrijednosti, izazivaju konfuziju i kolebanje jednog dijela javnost regiona", rekao je Đukanović.
Kako je naveo, u fokusu je regionalna stabilnost kao prevashodni uslov demorkatskog i ekonosmog razvoja koji građanima zapadno balkanskih društava trebad a obezbiejdi bolji život i standard.
“Važno je da Zapadni Balkan, iz sada inferiorne, zauzme poziciju partnera EU, da preuzme svoj dio odgovornosti da budućnost Evrope kojoj pripadamo”, istakao je Đukanović.
On je rekao da je vrijeme za razgovor o evropeizaciji Zapadnog Balkana.
"Zato nam ne trebaju obećanja o prijemu 2025. I bez takvih projekcija mi ćemo nastaviti s najbržim reformama. Treba nam podrška u savladavanju jaza istorijski naslijeđene zaostalosti regiona, u izgradnji institucija koje će unaprijediti vladavinu prava, i postaćisviojes građana o vaćnosti demorkatskog razvoja", rekao je Đukanović.
Kako je naveo, danas znanje ključni resurs, posebno za zemlje poput Crne Gore, limitirane veličinom teritorije i populacije.
"Put u bolju budućnost vodi kroz izgradnju društva znanja. To je polazna tačka dugoročno osmšljenog, sistemsi konzistentnog modela društvenog razvoja", kazao je je Đukanović, navodeći da država mora temeljno preispitati sve aspekte obrazovmog sistema.
Sa pozicije predsjednika države, kako je rekao, biće inicijativan prema drugim djelovima vlasti, ali i prema investitorima i biznisu u cjelini.
"Nova Crna Gora mora snažiti svijest o svojoj državnoj posebnosti kroz sve oblasti života, prije svega u kulturi - koja je čuvar i nosilac identiteta", rekao je Đukanović.
On je kazao da potreba jačanjaa identifikacije građana sa državom ne smije biti oslonjena samo na snagu patriotskih emocija.
“Naš državni diskontinuitet je ostavio preteško breme koje limitira naše ljudske potencijale i bitno usporava proces emancipacije i napretka savremnog crnogoreskog društva”, ocijenio je Đuaknović.
Kako je naveo, neravnomjeri regioanlni razvoj dugo vremena posticaao osjećaj nejednake pripadnosti Crnoj Gori njneih različitih djelova, a poblem je predstavjalo veoma kasno formiranje obrazovnih, kultunih i naučnih institucija i medijskih kuća.
“To se najbolje vidjelo kroz opominjuće iskustvo medijskih manipulacija i državno-političkog nesnalaženja kojem smo bili izloženi 90-ih godina", rekao je Đukanović.
Iak, prema njegovim riječima, najopasniji faktor destrukcije u procesu snaženja nacionalnog i vjerskog identiteta predstavlja kontraverza vezano za crkveno pitnaj epravoslavnih vjernika u Crnoj Gori.
Đukanović je kazao da će biti veoma aktivan u naporima da doprinese prevladavanju podjela u Crnoj Gori na zdravoj platformi očuvanja i afirmacije crnogorske države i njenih nacionalnih interesa.
"Uložiću napor da objedinim političke subjekte i civilni sektor, sve društvene snage oko projekta morederne Crne Gore u okviru NATO i EU", kazao je Đukanović, uvjeren da se svi izazovi mogu.
Uvjeren je, kaže, da sve zadatke i izazove mogu sriješiti i pobijediti snaženjem institucija, igradnjom društva vladavine prava i poštvnajem ljudskih prava i sloboda.
“Trebaće nam svima dobre volje kako bi prevazišli postojeće stanje naraslog nepovjerenja. Moramo beskopromisno zaustaviti kriminal i korupciju i osigurati bezbjednost građana”, poručio je Đuaknović.
Značajan dio svog angažmana, kako je najavio, posvetiće jačanju položaja Crne Gore u međunarodnoj zajednici, prije svega razvoju i jačanju prijateljskih odnosa u region.
"Crna Gora nema otvorenih pitanja sa susjedima, nastojaću da doprinesem našem djelovanju u okviru NATO-a. Kao nova članica bićemo posebno posvećeni politici otvorenih vrata Alijanse", rekao je Đukanović.
On je zahvalio Filipu Vujanoviću za doprinos koji je dao afirmaciji Crne Gore tokom obavljanja predjsedničke dužnosti.
“Svi zajedno prošli smo mnogo izazova, ali i dalje neće biti lako. Vjerujem da su sve kreativne strane u državi i dijaspori posvećene izgradnji društva koju će Crnu Goru vratiti svom evropskom kulturnom i civilizacijskom krugu”, zaključio je Đuaknović.
Predsjednik parlamenta, Ivan Brajović, kazao je da su građani na izborima izabrali predsjednika od kojeg zahtijevaju da vodi Crnu Goru - istu onu koju glasali na referendumu 21. maja 2006. godina.
Tome je, kako je rekao, dorastao izabrani predsjednik, lider DPS-a, Milo Đukanović.
"Mi znamo, a shvatili su i drugi, Crna Gora nikad nije priznavala strah i nije se štedjela u okršajima sa jačima i moćnijima. Postali smo partneri i sudionici u donošenju odluka na globalnoj političkoj mapi", rekao je Brajović.
Put moderne Crne Gore u pravcu Evrospek unije je trasiran i obaveza prema građanima je da učine sve kako na nejmu ne bi zaostajali.
“Očekivaja szu velika,a vrijeme dragocvjeno. Ko pojedinci i zajednica mroamo pokazari marljivost, izdrživost i dosljednost jer naš put neće biti bez izazova”, naglasio je Brajović.
Kako je dodao, Crna Gora nema kompleks male države.
"Naš put je i Vaš put, gospodine Đukanoviću i on neće biti lak i jednostavan. Naša odgovornost je velika, jer građani su nas birali da ne dopustimo zablude i strateška lutanja", rekao je Brajović.
On je poručio da politička scena treba da bude raznolika, ali da upravljanje državom traži zrelost i političko iskustvo.
Đukanović je položio zakletvu na Cetinju, na dan kada ističe mandat njegovom prethodniku, Filipu Vujanoviću.
Tekst zakletve glasi: “Zaklinjem se svojom čašću na Ustavu Crne Gore da ću dužnost predsjednika Crne Gore obavljati savjesno i odgovorno za dobro svih građana naše domovine. Kao predsjednik države posvetiću se očuvanju nezavisnosti i suvereniteta Crne Gore i njenoj afirmaciji kao građanske, demokratske, ekološke i države socijalne pravde, zasnovane na vladavini prava”.
Osim poslanika, svečanoj sjednici u Vladinom domu na Cetinju prisustvovali su nekadašnji predsjednici Crne Gore, Skupštine i Vlade, najviši državni funkcioneri i čelnici državnih institucija.
Sjednicu su prisustvovali članovi Vlade, vjerski velikodostojnici, rektori univerziteta, članovi diplomatskog kora, nerezidentni ambasadori, vojni izaslanici odbrane i predstavnici međunarodnih organizacija.
Na predsjedničkim izborima, održanim 15. marta, Đukanović je osvojio 53,9 odsto glasova birača. On će tu funkciju obavljati pet godina.
Predsjednik Crne Gore predstavlja državu u zemlji i inostranstvu, proglašava zakone, raspisuje parlamentarne izbore, predlaže kandidate za premijera, predsjednika i sudije Ustavnog suda Skupštini Crne Gore.
Predsjednik države predlaže parlamentu raspisivanje referenduma, odobrava amnestiju za kriminalna djela, dodjeljuje odlikovanja i nagrade i izvršava ostale dužnosti propisane Ustavom.
Od uvođenja višestranačkog sistema predsjednici Crne Gore su bili Momir Bulatović, u dva mandata, Đukanović jednom i Filip Vujanović tri puta.