Mladi: Nema druženja sa Romima i homoseksualcima

  Istraživanje je sprovedeno među srednjoškolcima od novembra prošle do januara ove godine, u sedam crnogorskih gradova.

Politikolog u agenciji DeFacto Consultancy, Iva Malešević, kazala je, predstavljajući Istraživanje o vrijednostima i izazovima mladih da je ono kvalitativno i da je obuhvatilo 14 fokus grupa sa srednjoškolcima

„Kada je u pitanju tolerancija, kod intezivnog druženja, vidljivo je da srednjoškolci imaju problem da se druže ili da provode vrijeme sa Romima i homoseksualcima. To je nalaz koji je svuda bio izražen, u svim opštinama i gradovima“, rekla je Malešević u PR Centru.

Distanca se, kako je pojasnila, vidno smanjuje kod onih osoba koje su imale lično iskustvo poznanstva.

„Većini srednoškolaca je neprihvatljivo i oni se ne bi zabavljali sa ljudima druge vjere. Razlozi su razni. Jedna od učesnica istraživanja iz Plava navela je da njena vjera ne dozvoljava da se zabavlja sa ljudima druge vjere“, kazala je Malešević.

Ona je rekla da je istraživanje pokazalo da srednjoškolci nerado stupaju u svaku vrstu intimnog odnosa sa pripadnicima druge vjere.

„Srednjoškolci kažu da bi, do 18 godine, možda i mogli da se zabavljaju sa ljudima druge vjere, kada je to neobavezno, ali kad to uključuje roditelje i sredinu, da su ograničeni tim izborom“, istakla je Malešević.

Istraživanje je, kako je navela, pokazalo da mladi nasilje opravdavaju najčešće u slučajevima odbrane, pa i odbrane vjere, i u situacijama kada treba kazniti nasilnika.Malešević je kazala da, kad je u pitanju religiznost, većina učenika na sjeveru i na jugu, tvrdi da je religizno, „ali se njihova religioznost svodi na praznikovanje i svetkovine“.

Govoreći o ekstremnim ponašnjima ili načinima praktikovanja religije, Malešević je istakla da su gotovo svi mladi čuli, ili su upoznati sa ISIS-om, čak i odlaskom nekih ljudi iz Crne Gore u Siriju, „ali se o tome ne priča“.

„Jedan od razloga može biti prikrivanje, smatranje te teme tabuom, dok drugi razlog može biti da ne žele da se upliću u to ili da nijesu imali dovoljno povjerenja prema moderatoru. Raduje nas nalaz što identifikuju da ta vrsta ponašanja nije dobra“, navela je Malešević.

Govoreći o agensima socijalizacije, ona je navela da svi učesnici kažu da slušaju savjete svojih naroda, „pogotovo kada je u pitanju izbor škole, prijatelja i profesije“.

„Važan uticaj na njih imaju i stariji brat ili sestra. Zanimljivo je da je malo onih koji kažu da vršnjaci utiču na njih na bilo koji način. Stiče se utisak da su đaci na sjeveru nešto konzervativniji u načinu donošenja odluka i više su vezani za porodicu“, navela je Malešević.

Istraživanje je, kako je kazala, pokazalo da su mladi svjesni raznih opasnosti koje postoje na društvenim mrežama, ali ne misle da oni mogu biti žrtve takvih aktivnosti.

Vlasnica agencije DeFacto Consultancy, Olivera Komar, kazala je se priča o mladima obično svodi na to „da služe za ukras ili za to da na njih natrpamo odgovornost“. „Suštinski, ono što ne znamo, jeste kakvi su mladi u Crnoj Gori“.

„Na osnovu rezultata ovog istraživanja, mislim da imamo razloga, ako ne za zabrinutost, onda da obratimo pažnju na ovu temu, jer neke stvari koje se sada dešavaju mladoj generaciji je nešto što ćemo da platimo na odloženo onda kada ta mlada generacija preuzme kormilo ovog našeg društva“, smatra Komar.

Programska menadžerka u NVO Forum MNE, Tamara Čirgić, smatra da se u posljednje vrijeme priča o mladima svodi na dva nivoa.

Ili se mladi, kako je navela, vide kao problem u društvu pa se izvještava o njima na taj način, ili se vide kao budućnost društva.

„Razliku koju mi pravimo je da mlade vidimo kao sadašnjost i kao potencijal u koji danas treba ulagati da bismo ih imali za budućnost. Ono što je nama važno je bilo da istraživanje ispitamo kakve oni stavove i vrijednosti imaju i sa kakvim izazovima se suočavaju u današnjem društvu, kad se na njih vrši uticaj sa raznih strana“, rekla je Čirgić.

Generalni direktor Direktorata za mlade u Ministarstvu sporta, Nenad Koprivica, podsjetio je da su u tom resoru u prošloj godini dosta radili na zaokruživanju normativnog okvira za mlade, a da im je među prioritetnim aktivnostima bila otvaranje omladinskih klubova.

„Sada imamo deset omladinskih klubova. U prethodnom periodu smo otvorili omladinske klubove u Mojkovcu i Podgorici, a neke naše informacije govore da bi relitivno skoro trebalo da ih, u saradnji sa sistemom Ujedinjenih nacija, otvoriumo u Baru i Herceg Novom“, naveo je Koprivica.

Istraživanje je sproveo Forum MNE u saradnji sa agencijom DeFacto Consultancy, uz podršku Direktorata za mlade u Ministarstvu sporta.