Crna Gora je očuvala nezavisnost koju je stekla 21. maja i danas je na sigurnom putu ka evroatlantskoj budućnosti, ocijenio je predsjednik parlamenta, Darko Pajović.
On je, na posebnoj sjednici parlamenta, kojom je obilježena desetogodišnjica proglašenja nezavisnosti Crne Gore, rekao da je Crna Gora danas, sa jedne strane, mnogo drugačija nego što je bila 21. maja 2006. godine, a sa druge, kao da se ništa nije promijenilo.
Prema njegovim riječima, drugačije je u smislu da je u Crnoj Gori obezbijeđena politička stabilnost, ojačane su evroatlantske integracije, kao i u smislu da je Crna Gora dokazala da može kao samostalna država da opstane i razvija se.
„Sa druge strane, nije drugačije u smislu da su referendumske podjele koje su obilježile tadašnji period i danas opstale, da i danas postoje političke snage koje se zalažu za revindikaciju, i koje bi veome željele da ponište sve tekovine post-referendumske nezavisne Crne Gore“, kazao je Pajović.
I danas, rekao je on, poslije deset godina, nažalost postoje politički akteri koji referendum tretiraju kao veliku istorijsku grešku.
„Kao iskreni patriota, ja imam potrebu, a kao nosioc visoke državne funkcije obavezu i odgovornost da pošaljem jasnu poruku da će svi njihovi napori u poništavanju nasleđa nezavisnosti Crne Gore ostati bezuspješni“, kazao je Pajović.
To, dodao je, ne zato što on ili bilo ko smatra tako, već zato što je većinska Crna Gora patriotska i u uvjerenju da je državna samostalnost tekovina koju moramo očuvati zarad opšteg dobra i budućnosti generacija koje dolaze.
„Sa druge strane, moramo priznati da je u prethodnih deset godina, pored svekolikog napretka, bilo i određenih grešaka koje su potencijalno ugrožavale državnu stabilnost. Ove greške su prepoznate i priznate, kako od strane domaćih političkih aktera, tako i međunarodne zajednice i njihovih predstavnika“, naveo je Pajović.
Na te greške su, rekao je, svi dobronamjerno ukazivali. „Politička elita koja je vodila našu zemlju u tih deset godina se nekada promtno, nekada manje aktivno, a nekada nimalo aktivno odnosila prema tim problemima“.
„U svakoj situaciji kada su ove greške ispravljane, demokratija i državna nezavisnost je jačala, a uvijek kada bi vladajuća elita ostajala gluva na opravdane zahtjeve građana, to je slabilo političku stabilnosti i tekovine nezavisnosti“, kazao je Pajoivić.
On je poručio da je najveća vrlina učiti iz istorijskih grešaka. „Ove, i slične, istorijske greške nas uče da ne možemo biti jaki ako ne radimo na sebi i ne popravljamo ono što ne valja“.
„Crna Gora je mala, ali ponosna kuća. U toj kući, na principima ravnopravnosti, ima mjesta za sve nacije, sve vjere, i sve građane, bez obzira na njihovu ideološku ili bilo koju drugu pripadnost i orijentaciju. Iskreno se nadam da smo u prethodnih deset godina naučili da moramo da jačamo, a ne da slabimo demokratiju“, naveo je Pajović.
On, kako je kazao, vjeruje da su naučili da bježanje od problema te probleme čini samo većim, a ne manjim. „Najviše od svega sam uvjeren, a poslednja politička dešavanju u Crnoj Gori to pokazuju, da smo naučili da moramo da spajamo na prvi pogled nespojivo, a sve zarad zajedničke dobrobiti, političke stabilnosti, i budućnosti građana i države“.
Crna Gora je, kazao je, mala ali ponosna zemlja.
„U Crnoj Gori po EU ili međnarodnim standardima nema dovoljno obrazovanih, ali uvjeren sam, ima puno mudrih ljudi. Mudrost je osobina koju smo naučili od svojih predaka, a koja je naslijeđena iz najtežih vremena kada su se naši očevi i djedovi borili za identitet, integritet i dostojanstvo“, kazao je Pajović.
Kako je rekao, oni koji nemaju odnos prema svojoj prošlosti, ne mogu imati odnos ni prema svojoj budućnosti.
„Stoga je naša generacijska obaveza da se pozovemo i da prizovemo mudrost naših predaka, da prihvatimo njihov amanet, i da se svim snagama borimo da jačamo crnogorski autentični identitet i državni integritet“, dodao je Pajović.
Nakon deset godina Crna Gora je, kako je rekao, očuvala i donekle ojačala nezavisnost koju je stekla 21. maja. „Međutim, složićemo se, da je trenutak u kome svi možemo sa sigurnošću reći da je crnogorska nezavisnost nesporna, još uvijek relativno daleko“.
„Političke podjele, koje sam pomenuo, još ugrožavaju našu političku stabilnost. To znači da svi mi kojima je Crna Gora u srcu moramo da budemo budni, i ne smijemo da gubimo vjeru i razum, kao što i ne smijemo potcijeniti sve one koji žele da izgubimo sve ono što smo ostvarili 21. maja“, poručio je on.
Pajović je rekao da je Crna Gora danas u sigurnim rukama i na sigurnom putu ka evroatlantskoj budućnosti i podsjetio da se Crna Gora smatra liderom u regionu u pravcu evroatlantskih integracija.
„Da bi uspješno nastavili tim putem, koji je pravi i jedini, moramo se dodatno suočiti sa izazovima. Ključni izazovi jesu razvoj demokratije i institucija, borba protiv negativnih ekonomskih tredova, borba protiv socijalne izolacije i borba za političku stabilnost“, naveo je on.
Na tim principima, poručio je, svi moraju istrajati, kako bi generacijama koje dolaze ostavili bolju, ljepšu i uspješniju Crnu Goru.
„Pozivajući se na mudrost naših predaka, u to ime ja pozivam sve dobronamjerne građane Crne Gore i njihove političke predstanvike, da se konačno uzmemo u pamet, da se ujedinjavamo, a ne razjedinjavamo, da budemo vrijedni i odlučni u ostvarivanju svih postavljenih ciljeva, kako jednog dana našu djecu i unuke ne bi bio strah da će izgubiti svoju državu, kao što je danas nas strah“, naveo je Pajović.
Ambasador Slovačke u Crnoj Gori, František Lipka, koji je bio na čelu Republičke referendumske komisije, rekao je da je od istorijskog dana prošlo deset godina i da je decenija u životu jedne države kratak period.
„Međutim, taj period će u istoriji Crne Gore ostati zabilježen kao razdoblje velikog napretka i promjena“, kazao je Lipka, ocjenjujući da je Crna Gora taj period iskoristila na nabollji mogući način.
Prema njegovim riječima, obnavljanje nezavisnosti je oslobodilo kreativne snage i ojačalo samoupouzdanje političkih elita i cijelog društva, svih građana.
„Obnavlajnje nezavisnosti donijelo je Crnoj Gori slobodu da sama odlučuje o načinu uređenja i brzini demokartske tranzicije, da sama određuje vanjsko političke prioritete, da sama odlučuje o svojoj sudbini“, kazao je Lipka.
Kako je rekao, referendum je trasirao put iz balkanske prošlosti opterećene tenzijama prema budućnosti i porodici demokratskih država EU.
On je kazao da je premijer Milo Đukanović već 22. maja 2006. godine definisao strateški pravac razvoja Crne Gore, kad je na konferenciji za novinare rekao da je puna integracija u EU i NATO prioritet Vlade Crne Gore.
Lipka je kazao i da je Crna Gora tokom deset godina uspjela da se dobro pozicionira na evropskoj i svjetskoj mapi i da ostvari veliki napredak i na unutrašnjem planu, održi mutietnički sklad i izgradi dobre odnose sa susjedima i zemljama Zapadnog Balkana i Evrope.
Prema njegovim riječima, demokratsku zrelost crnogorskog društva potvrđuje i uspješan politički dijalog vođen proteklih mjeseci o izbornom procesu.
Lipka smatra da se usojeh Crne gore najbolje vidi kad se uporedi sa bivšim jugoslovenskim republikama.
„Najkasnije je stekla nezavisnost, ali za samo deset godina postala je predvodnik evropskih i evroatlantskih integracija na Zapadnom Balkanu. Ovo ne bi bilo moguće bez suštinskih promjena u zemlji“, poručio je Lipka.
On je zaključio da dostignuća najbolje dokazuju ispravnost odluke građana na referendumu.