Trenutno stanje međunarodnog mira i bezbjednosti je razlog za duboku zabrinutost, poručio je odlazeći crnogorski šef diplomatije, Igor Lukšić, ocjenivši da se u načinu rada Ujedinjenih nacija (UN) moraju sprovesti neke promjene.
LIVE NOW: 1st ever open hearings for #nextSG candidates @UN HQ. Igor Luksic up 1st. Watch: https://t.co/c7F1YppytPpic.twitter.com/S5RwFUepMf
— UKUN_NewYork (@UKUN_NewYork) April 12, 2016
On je, predstavljajući Generalnoj skupštini UN i državama članicama svoj program za kandidata generalnog sekretara te svjetske organizacije, naveo da međunarodna zajednica u prevelikom broju mjesta nije bila u mogućnosti da spriječi i prekine krvoproliće, zaustavi patnje i stradanja miliona ljudi.
„Trenutno stanje međunarodnog mira i bezbjednosti je razlog za duboku zabrinutost“, smatra Lukšić.
Prema njegovim riječima, kompleksni izazovi, kao što su savremeni i dugotrajni konflikti, teške humanitarne situacije, talasi migranata/izbjeglica, širenje međunarodnog terorizma i nasilnog ekstremizma testiraju sposobnost zaštite Povelje UN i osiguranja efikasne zaštitu civila, posebno onih najranjivijih.
„Poštovanje međunarodnog prava i jačanje kolektivnih napora na davanju primata političkim solucijama za premošćavanje razlika, smirivanje tenzija i postizanje održivog mira i stabilnosti, uključujući obnovljene napore u pravcu razoružanja, trebalo bi da imaju centralnu ulogu“, naveo je Lukšić.
On je poručio da vjeruje da se može uraditi više na jačanju kapaciteta i sredstava za prevenciju i medijaciju širom UN.
Lukšić je ocijenio da se u tom cilju mora obezbjediti veće učešće žena i mladih u rješavanju problema i uzroka konflikata i ekstremizama, kao i u sferi unapređenja humanitarnih aktivnosti.
On je kazao da su partnerstva sa regionalnim i sub-regionalnim organizacijama jedan od očiglednih i dosad nedovoljno iskorišćenih načina za to, objašnjavajući da to znači i jačanje regionalne saradnje.
Lukšić je ukazao da je, nakon što je sa kolegama iz regiona i Evropske komisije prije tri godine inicirao nadovezujući se na postojeće oblike saradnje, razrađen efikasni format Zapadnobalkanske šestorke, kao dio širih regionalnih inicijativa.
On je pojasnio da taj mehanizam služi za ekonomsku i političku saradnju, on je ujedno i sredstvo za preventivnu diplomatiju koji drugi regioni mogu preslikati.
„Kako sam ovu stvar pažljivo razmatrio, došao sam do zaključka da se moraju sprovesti određene promjene u načinu rada UN tima“, ocijenio je Lukšić.
On smatra da bi se moglo osigurati više efikasnosti i učinkovitosti kroz uspostavljanje UN Grupe za mirovne operacije koju bi blisko nadzirali generalni sekretar i zamjenik generalnog sekretara, kao što je predstavljeno u izjavi vizije (vision statement).
„Ova novina bi mogla napraviti razliku na način što bi omogućila Savjetu bezbjednosti i Komisiji za izgradnju mira potrebni i unaprijeđeni uvid koji će pomoći donošenju boljih odluka i unaprijeđenju koordinacije“, naveo je Lukšić.
On je dodao da bi zamjenik generalnog sekretara trebalo da ima istaknutiju ulogu u bavljenju regionalnim i subregionalnim aranžmanima, kao i u oblasti medijacije i prevencije.
Lukšić je kazao da Agenda 2030, uz Akcionu agendu iz Adis Abebe, Sendai okvir i Klimatski sporazum, pruža odgovor za suočavanje sa izazovima u okviru sva tri stuba na održiv način.
„Ali sada moramo da osiguramo njihovu djelotvornost. Potrebne su nam relevantnije UN u pružanju podrške državama da uspješno implementiraju sve sporazume“, rekao je Lukšić.
On smatra da je od presudne važnosti, da bi se izbjeglo dupliranje, definisati vodeću agenciju, fond ili program UN-a za svaki cilj održivog razvoja u strukturi koja obuhvata više takozvanih klastera.
Lukšić je naveo da saradnja sa drugim multilateralnim partnerima mora biti ojačana, kao i sa privatnim sektorom.
„Uspostavljanje efikasnog procesa praćenja i pregleda od dna ka vrhu, pod okriljem UN i zasnovanog na dobroj statistici, od ključnog je značaja za ubrzanje implementacije ciljeva održivog razvoja“, pojasnio je Lukšić, navodeći da je potrebno učiti od postojećih koncepata kao što je Univerzalni periodični pregled.
On smatra da bi, inkluzivne regionalne ekonomske komisije UN trebalo da budu važni akteri u uspostavljanju regionalnih foruma za održivi razvoj, koji bi okupljali različite zainteresovane subjekte.
„Ovo će imati ključni značaj u obezbjeđivanju implementacije globalnih razvojnih sporazuma“, kazao je Lukšić.
Prema njegovim riječima, Razvojnu grupu UN trebalo transformisati u UN Grupu za održivi razvoj, kojom bi ko-predsjedavali Glavni administrator UNDP-a i Visoki komesar za ljudska prava, kao što je istaknuto u izjavi vizije.
„UNSD Grupa bi trebalo da osigura da nova generacija UN okvira za razvojnu saradnju u potpunosti oslikava komplementarnost agendi o razvoju i ljudskim pravima, kako niko ne bi bio zapostavljen“, poručio je Lukšić.
On je ukazao da ljudska prava prožimaju cjelokupnu Agendu 2030 i to što su u centru mirovnih operacija daje tom stubu vrlo istaknutu ulogu.
Prema njegovim riječima, Savjet za ljudska prava je dokazao svoju relevantnost za unapređenje agende ljudskih prava i, kako smatra Lukšić, u potpunosti zaslužuje debatu o potrebi njegovog prerastanja u jedan od glavnih organa.
Kako je naveo, smanjivanje nejednakosti i borba protiv diskriminacije zahtijevaju sistemsku koordinisanost i uključenost, kao i dodatno jačanje saradnje između tijela UN.
On je poručio da UN 21. vijeka mora da imaju Sekretarijat koji je orijentisan na rezultate, moderan, efikasan i istinski globalan.
Now at @UN, press stakeout w/UNSG candidate Igor Luksic of Montenegro, after first-ever open hearing #UNSGcandidatespic.twitter.com/S4TYDIQSgz
— Ramy Srour (@_rasr13) April 12, 2016
„Prema tome, sljedeći Generalni sekretar bi trebalo da, pri postavljanju zamjenika generalnog sekretara, teži postizanju principa rodne ravnopravnosti, kao i principa jednake zastupljenosti sjeverne i južne hemisfere. Dodatno, čvrsto vjerujem da bi trebalo razgovarati o Najrobiju kao sjedištu zamjenika generalnog sekretara“, saopštio je Lukšić.
On je objasnio da to uključuje i napore da najviši upravljački tim karakterišu rodna ravnopravnost i ravnopravno regionalno učešće.
Lukšić je dodao da Kancelarija za mlade mora biti uspostavljena u Sekretarijatu.
On je kazao da generalni sekretar, kao dio priprema za dostavljanje budžeta za 2018-2019. mora sprovesti dubinski pregled tekućeg budžeta u skladu sa Agendom 2030. „To takođe znači da u srži mora biti programsko budžetiranje“.
Lukšić je kazao da bi to trebalo da rezultira u većoj fleksibilnosti osnovnog budžeta za davanje prioriteta prevenciji, medijaciji, agendi ljudskih prava, kao i kancelarijama koje su zadužene za tijesnu saradnju sa regionalnim aranžmanima.
„Dalja unutrašnja unapređenja su ujedno neophodna i neizbježna, kako je istaknuto u izjavi vizije. Uvijek može biti mjesta za modifikacije i unapređenja na našem putu“, poručio je Lukšić.
Lukšić je saopštio da bi pojedinci mogli istaći da nema iskustva u radu unutar UN, ali je, kako je kazao, stekao veliko iskustvo radeći sa UN-om.
On je podsjetio da je crnogorska Vlada 2009. godine potvrdila učešće u programu „Djelujući kao jedan“, kao jedna od zemalja volontera i ukazao da je držav sada u finalnoj godini prvog integrisanog programa 2010-2016.
Lukšić je naveo da mu je drago što je bio u prilici da bude u centru tih dešavanja, zajedno sa kolegama i da da svoj doprinos.
„Naše iskustvo sada obilazi svijet kao jedan od primjera dobre prakse u procesu pripreme za primjenu novog UNDAF-a u skladu sa Agendom 2030. U slučaju Crne Gore, ovo nam je pomoglo da ostvarimo naš cilj – brži razvoj“, kazao je Lukšić.
Lukšić je naveo da je u karijeri imao privilegiju da služi svojoj zemlji na raznim pozicijama, dodajući da je uvijek pokušavao da nauči nešto novo.
Prema njegovim riječima, kao ministar finansija naučio je da čovjek nikad ne može biti u potpunosti zadovoljan vrijednošću koju dobije od uloženih resursa.
Lukšić je kazao da je kao ministar vanjskih poslova naučio da je potrebno dosta strpljenja i istrajnosti, bez obzira koliko je cilj dobar.
Kao premijer je, kako je dodao, naučio da, uprkos svakom skepticizmu, ako ima volje, stvari se mogu uraditi.
„Moja uloga i uloga buduće administracije UN biće da damo sve od sebe da odgovorimo na potrebe svijeta koji se stalno mijenja“, poručio je Lukšić, navodeći da ništa nije zauvijek dato, osim izvjesnost promjene.
On je pojasnio da ova vizija nastoji obezbijediti djelotvoran i efikasan sistem UN za rješavanje postojećih i nastajućih izazova, putem širenja partnerstva i jačanja koordinacije.
„Moramo da iznova osmislimo multilateralizam kroz principe odgovornosti, inkluzivnosti i angažmana”, zaključio je Lukšić.