Crnu Goru i region je, za brži i održiv ekonomski rast na dugi rok, potrebno više približiti i bolje uvezati sa razvijenom Evropom, ocijenio je danas predsjednik Vlade, Milo Đukanović.
"Ključ jeste u tješnjoj i efikasnijoj regionalnoj saradnji, ali je u našem regionu podrška međunarodnih finansijskih institucija i investitora krucijalno vazna pretpostavka tog procesa", kazao je Đukanović u Londonu na konferenciji Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) pod nazivom Investiranje u zapadni Balkan.
Đukanović je, kako je saopšteno iz Vlade, da je integracije zapadnog Balkana u Evropsku uniju (EU) dugoročan proces u kojem treba da se unaprijedi vladavina prava, ojačaju institucije, reformišu društva i ubrzamo ekonomski razvoj.
"To je crnogorsko iskustvo iz procesa integracije. Za nepunih deset godina od obnove nezavisnosti ostvarili smo veliki napredak. Prva smo država koja je, sredinom 2012. godine, otvorila pristupne pregovore sa EU sa najzahtjevnijim poglavljima 23. i 24", rekao je Đukanović.
Napredak u reformama je, kako je dodao, prepoznat kroz otvaranje više od polovine pregovaračkih poglavlja.
"Kruna reformskih napora je decembarski poziv Crnoj Gori za članstvo u NATO, i prije sedmicu započeti pregovori o pristupanju. Cijenimo da je to važan doprinos i jačanju stabilnosti, a samim tim i razvoju zapadnog Balkana", saopštio je Đukanović.
Osim toga, kako je rekao, Vlada strpljivo radi na stvaranju uslova za privlačenje investicija, za novo zapošljavanje i unapređenje kvaliteta života.
"Dostigli smo najviši dohodak po stanovniku u državama regiona, koji iznosi oko šest hiljada EUR. Dinamičan je i proces konvergencije. Nivo dohotka per capita mjeren paritetom kupovne moći porastao je sa 30 odsto prosjeka EU 2000. godine, na oko 43 odsto prošle godine", precizirao je Đukanović..
Ovi rezultati, kako je ocijenio, jesu vrijedni, ali su nedovoljni.
"Zato smo u Crnoj Gori svu našu energiju, pored integracionih procesa, usmjerili na ubrzanje ekonomskog razvoja. U prethodne tri godine Vlada je bila posvećena jačanju makroekonomske stabilnosti, strukturnim reformama, unapređenju poslovnog ambijenta i realizaciji kapitalnih infrastrukturnih projekata", saopštio je Đukanović.
Prema njegovim riječima, investitori su prepoznali otvorenost i atraktivan poslovni ambijent i nastavili da ulažu u crnogorskuekonomiju.
"Bilježimo stalan rast. U kontinuitetu tokom posljednje decenije strane direktne investicije cine oko 19 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) Crne Gore. Veliki projekti se realizuju, posebno u sektorima turizma i energetike. Privatne investicije su uz dobru turističku sezonu doprinijele ubrzanju ekonomskog rasta, koji je u prošloj godini iznosio preko četiri odsto", saopštio je Đukanović.
On je ocijenio da je ovogodišnji forum održava u nepovoljnim geopolitičkim okolnostima, ali da, bez obzira na sve izazove, države zapadnog Balkana vjeruju u ujedinjenu Evropu.
"Vjerujemo da smo kao Evropljani izvukli pouke iz nekih istorijskih lekcija, od kojih su u vrlo svjezem sjecanju upravo balkanske. Zapadni Balkan sa svojom istorijom, kulturom, multietničnošću, ali i značajnim ekonomskim potencijalima, jeste saveznik u tom procesu. Zato region, bez obzira na sve druge izazove ili i zbog njih, mora ostati u fokusu EU. Na sreću, sve manje kao problem, a sve vise kao dio rješenja", kazao je Đukanović.
On je saopštio da je nedovoljno razvijena infrastruktura je osnovno razvojno ograničenje.
"Rješenje je da zapadni Balkan iskoristi svoj strateški položaj u Evropi i da svoje putne i željezničke saobraćajnice učini sastavnim dijelom Trans-evropske transportne mreže (TEN-T). Dobro osmišljeni saobraćajni projekti sa TEN-T perspektivom mogli bi izgledno računati na strukturne fondove EU i EBRD, jer bi bili u funkciji i lokalnih i ekonomije EU", smatra Đukanović.
On je kazao da je počela priprema odnosno realizacija krupnih infrastrukturnih projekata koji će Crnu Goru i region povezati međusobno i približiti Evropi.
"Od brojnih, pomenuću pet a to su podmorski energetski kabal sa Italijom, izgradnja prioritetne dionice auto puta Bar-Boljare-Beograd, modernizacija željezničke pruge Bar-Beograd-Budimpešta, Jadransko-jonski saobraćajni koridor koji bi povezao Grčku na jugu preko zapadnog Balkana sa Austrijom i Italijom na sjeveru, i Jadransko-jonski gasovod (IAP), kao nastavak transjadranskog projekta (TAP)", rekao je Đukanović.
Kada je u pitanju projekat podmorskog kabla koji Crna Gora realizuje sa italijanskom kompanijom Terna, Đukanović je rekao da je već položeno 140 kilometara kabla u Jadransko more.
"U Crnoj Gori se gradi prateća infrastruktura koja treba da poveća kapacitet prenosne mreže i da nas bolje poveže sa susjednim državama. Projekat će biti završen do kraja naredne godine", dodao je Đukanović.
Njegovom realizacijom, kako je objansio, hidro izvori električne energije na zapadnom Balkanu imaće mnogo veću vrijednost.
"Crna Gora je spremna da odmah započne konkretne pregovore sa susjednim državama radi postizanja dogovora o upravljanju slivovima rijeka koje protiču kroz susjedne zemlje i o zajedničkoj izgradnji hidroelektrana", kazao je Đukanović.
On je pozvao sve međunarodne finansijske institucije, uključujući i EBRD, da uzmu učešća u tom unosnom biznisu.
Kada je u pitanju najveći infrastrukturni projekat, prioritetna dionica autoputa Bar-Boljari, Đukanović je saopštio da bi ona trebalo da bude završena do 2018. godine.
"Ovaj putni pravac treba da poveže Luku Bar preko Beograda sa Budimpeštom i centralnom Evropom. Takođe, radimo na definisanju dinamike i modelu finansiranja za preostale manje zahtjevne dionice. I ovo pitanje je tema za razgovor sa investitorima i međunarodnim finansijskim institucijama", kazao je Đukanović.
Đukanović je saopštio da se, u kontekstu ograničenih fiskalnih mogućnosti u svim državama regiona, od EBRD očekuje važna uloga u dizajniranju inovativnih modela finansiranja, u privlačenju i olakšavanju privatnih investicija, kao i dodatnih investicija sa izvanevropskog prostora.
On je ocijenio da je zapadnom Balkanu potreban strateški koncipiran program većih investicija u „čvrstu” i „meku” infrastrukturu i projekte koji vode povećanju zaposlenosti, posebno mladih ljudi.
"To je pravi put da naš region postane dio razvijene Evrope", zaključio je Đukanović.