Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić poručio je danas da za šefa specijalnog istražnog tima neće podržati nijednog drugog kandidata osim Dragana Radonjića.
Katnić je na sjednici Odbora za politički sistem pravosuđe i upravu, na kojoj je obavljeno kontrolno saslušanje u vezi sa primjenom novih instituta iz Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) i primjenom Zakona o specijalnom tužilaštvu, kazao da se protiv tog tužilaštva i njega vodi specijalni rat od onih koji treba da budu krivično gonjeni.
Komentarišući činjenicu da još nije izabran šef specijalnog policijskog tima, on je kazao da je nezamislivo u civilizovanom svijetu da policija ne izvrši naredbu ili uput specijalnog državnog tužioca.
„U konkretnom slučaju, glavni specijalni tužilac je dao saglasnost da se izabere jedan rukovodilac tog tima, veoma uspješan i kredibilan policajac, i na to treba da odgovori Vlada u čijem sastavu je Uprava policije“, pojasnio je Katnić.
On smatra da zakonska norma koja reguliše to pitanje nije najjasnija.
„Ali, kada se uzme cjelokupni duh zakona, jasno je da rukovodioca tog tima postavlja direktor Uprave policije, uz saglasnost glavnog specijalnog tužioca. Znači, bez moje saglasnosti, on ne može biti postavljen“, precizirao je Katnić.
On je rekao da je ranije predlagao četiri kandidata, koje direktor policije nije prihvatio, nego je u međuvremenu predložen novi koji je u međuvremenu suspendovan, i još jedan koji nikada nije bio rukovodilac.
Prema njegovim riječima, kad je on predložio Radonjića, onda je direktor Uprave policije predložio dva kandidata koja je Katnić ranije predlagao, i koji su tada odbijeni.
„Što se tiče glavnog specijalnog tužioca, on je ovo pitanje zatvorio, i ja vas samo o tome obavještavam. Glavni specijalni tužilac neće predložiti nijedno drugo lice, izuzev Dragana Radonjića, i tu je završena sva priča“, naglasio je Katnić.
Kako je kazao, radi se o tome da se pokaže javnosti da Specijalno državno tužilaštvo ne može da izvrši svoju funkciju.
„To sada ima da riješi predsjednik Vlade, i ja to čekam“, kazao je Katnić.
On je podsjetio da razgovori o rukovodiocu specijalnog tima traju već šest mjeseci.
„Ja molim da se to pitanje riješi, i da dobijem tim da radim. Mi ćemo funkcionisati i da jedan tužilac ostane. Ali, radi se o tome da je ovo organizovana država, i da treba da dobijemo sve uslove da funkcionišemo optimalno, da ne moramo da radimo po 18 sati, da i mi imamo slobodno vrijeme“, naveo je Katnić.
On je rekao da možda neko ima bolji predlog, i da i za to ima načina.
„Ali, specijalni tužilac je redovno izabran, i kako za izbor, tako postoji i način za smjenu“, naglasio je Katnić.
On je kazao da je jasno zbog čega Radonjić ne može da se postavi za šefa tima.
„Ne može da se postavi, jer je pitanje kojem 'carstvu' treba da se prikloni. On ima da radi po uputima glavnog specijalnog tužioca, jer ja odgovaram gonjenje počinilaca krivičnih djela“, naglasio je Katnić.
Policija, kako je naveo, nije organ krivičnog gonjenja.
„Čini mi se da neki namjerno to ne razumiju. Ovo traje šest mjeseci, i traje smišljeno, i ja to neću više da trpim. To treba da riješe Vlada i premijer“, poručio je Katnić.
Ministar pravde Zoran Pažin kazao je da vjeruje da se ne radi o manjkavosti normativno-pravnog rješenja.
"Čini mi se da se problem krije u nedostaku komunikacije i koordinacije između Uprave policije i Specijalnog tužilaštva", rekao je Pažin.
On je kazao da, kada je u pitanju normativno rješenje, više vidi prostora za unaprjeđenje dijela koji se tiče izbora članova policijskog tima, nego njegovog rukovodioca.
„Nijesam sklon da svako pitanje koje se otvori na našem putu integracija ka savremenim demokratskim sistemima rješavamo izmjenama zakona. Mislim da olako i donosimo i mijenjamo zakone, i da je to jedna praksa sa kojom treba prestati“, naveo je Pažin.
Sa ocjenom da je problem u komunikaciji tužilaštva i policije saglasili su se i predstavnici Demokratske partije socijalista, na šta je Katnić rekao da će im pokazati kako ta komunikacija funkcioniše.
„Ovo ste vi tražili, da vidite kako ta komunikacija ide“, kazao je Katnić, pokazujući predmet gdje su, kako je naveo, događaji koji mogu biti krivično djelo, a desili su se u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP).
Prema njegovim riječima, taj resor je morao biti zainteresovan da se to što prije razriješi.
„U predmetu formiranom u vezi eventualne zloupotrebe prilikom zaključenja i realizacije ugovora PGS, znate već o čemu se radi, bivši specijalni tužilac Nina Ivanović je 28. aprila 2015. godine tražila određene MUP-u“, kazao je Katnić.
Kako je naveo, tužilaštvu više od godinu nije odgovoreno na taj upit, iako je četiri puta intervenisano.
„Saradnja će se unaprijediti tako što će se obaveze koje postoje u zakonu ispunjavati“, kazao je Katnić.
On je naglasio da iza njega stoji bogata stručna i profesionalna karijera, i da baštini najveće kodekse crnogorskog morala, a da neki žele da ga povežu sa određenim klanovima.
„Ja vjerujem da se danonoćno vodi specijalni rat protiv glavnog specijalnog tužioca i Specijalnog tužilaštva od onih koji treba da budu predmet krivičnog gonjenja“, naglasio je Katnić.
On je rekao da očekuje da dobije pomoć od onih koji su za to zaduženi, koji vrše kontraobavještajnu zaštitu profesionalno i za to primaju pare od ovog društva, kako bi mogao da radi svoj posao.
„I ako je ne dobijem, opet ću pobijediti ove protiv kojih je pravda krenula, i to po najvećim standardima koje poznaje današnja civilizacija“, poručio je Katnić.
Kako je kazao, 98 odsto policije Crne Gore podržava projekat Specijalnog i Vrhonog državnog tužilaštva i Ministarstva pravde u borbi protiv organizovanog kriminala.
„Tražim da se ispune zakonske obaveze, i ništa više, da se postavi odgovorno lice koje nema mrlje u svojoj karijeri. Ovo je moja konačna odluka, i nije nikakvo inaćenje“, naglasio je Katnić.
Tokom saslušanja o primjeni u praksi i efektima sporazuma o priznanju krivice, iz tužilaštva su saopštili da da taj institut može brže da dovede do brže pravosnažne presude.
Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković rekao je da je u prošloj godini sklopljeno 59 takvih sporazuma, od kojih su četiri u nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva.
On je kazao da u takvim slučajevima može da se izrekne i novčana, i kazna zatvora.
Komentarišući slučaj bivšeg predsjednika opštine Budva, Stanković je kazao da se ne radi o tome da bi on sporazumom o priznanju krivice bio obavezan da vraća protivpravnu imovinsku korist koju je stekao kriminalnom djelatnošću.
“Jer njemu uopšte na teret nije stavljeno da je stekao protivpravnu imovinsku korist, pa da nešto vraća. Njemu je stavljeno na teret da je omogućio drugom licu protivpravnu imovinsku korist, a to drugo lice, u ovom slučaju pravno, bi se obavezalo da vrati tu korist u iznosu od blizu 20 miliona EUR“, naveo je Stanković.
On je rekao da postoje i negativne strane sporazuma o priznanju krivice, i da neki za taj mehanizam kažu da je nužno zlo.
„Moramo znati kakvo je naše realno stanje, a ono je takvo da se moraju koristiti i novi instrumenti iako oni imaju i svoju negativnu stranu. Pa, kada dođu bolja vremena, u finansijskom i političkom smislu, da možemo da razmišljamo da svjedok saradnik ne bude potpuno aboliran od krivičnog gonjenja, bez obzira na njegovu kooperativnost u postupku“, naveo je Stanković.
Katnić je kazao da je da nijesu tačne i dobronamjerne glasine da osoba od imovine koju je stekla krivičnim djelom može da da dio novca, a ostalo da zadrži.
„U slučaju sporazuma o priznanju krivice, protivpravna imovinska korist mora biti vraćena do zadnjeg centa“, naglasio je on.
Mora se, kako je kazao, napraviti razlika između novčane kazne i vraćanja protivpravne imovinske koristi.
On je rekao da je Specijalno tužilaštvo, za šest mjeseci otkad postoji, otvorilo istrage i vodi postupke u više od deset predmeta.
„To su predmeti sa oko 50 miliona eura štete opštini Budva i državi. Mi smo na dobrom putu da sve to dokažemo“, kazao je Katnić.
On je naglasio da Specijalno tužilaštvo ni u jednom predmetu nije predlagalo sporazum o priznanju krivice, i da su to uvijek radili okrivljeni.
On nije želio precizno da odgovori na pitanje da li je neko pokrenuo inicijativu o potpisivanju takvog sporazuma sa Svetozarom Marovićem.
„Ima inicijative za nove sporazume o priznanju krivice, ali mi mislimo da neki optuženi moraju da izađu pred sud i da čitava crnogorska javnost vidi o čemu se tu radi“, dodao je Katnić.