Skupštine Crne Gore izglasala je povjerenje Vladi Mila Đukanovića. Glasala su 62 poslanika, 42 za i 20 protiv. Poslanici Pozitivne glasali za povjerenje.
Vladu su podržali poslanici Demokratske partije socijalista, manjinskih partija, Pozitivne Crne Gore i Socijaldemokrata Crne Gore. Protiv su bili predstavnici Socijaldemokratske partije, Socijalističke narodne partije i većina kluba nezavisnih poslanika. Poslanici Demokratskog fronta nijesu učestvovali u raspravi, a glasanje su pratili na video bimu ispred zgrade crnogorskog parlamenta.
Premijer Milo Đukanović prethodno je u završnoj riječi rekao da je spreman da prihvati predlog Pozitivne Crne Gore i predstavnicima opozicije ustupi resore u četiri ministarstva i potpredsjedničko mjesto.
Tokom završne riječi, on je kazao da predlog Pozitivne predstavlja dobar izlaz iz sadašnje situacije.
Đukanović je objasnio da je razumio da je najveći problem birački spisak i zloupotreba državnih resursa tokom izbornog procesa, te da je spreman da opoziciji ponudi mjesta u MUP-u, Ministarstvu rada, poljoprivrede i finansija, kao i potpredsjedničko mjesto u Vladi.
Kako je rekao, to mogu biti ministarska ili mjesta pomoćnika ministra sa dodatnim ovlašćenjima.
Đukanović je pozvao sve partije parlamentarne opozicije da uđu u Vladu i, preuzimanjem dijela odgovornosti, pomognu da država učvrsti stabilnost i dobije kredibilnu vlast nakon izbora. On je, u završnoj riječi, uoči glasanja o povjerenju Vladi u parlamentu, kazao da očekuje većinsku podršku njegovom kabinetu.
„Ako se moja očekivanja pokažu realnim, a vjerujem da jesu, jer Vlada, kao i DPS smatra prihvatljivim plan Pozitivne i dobrom osnovom za izlaz iz sadašnje situacije zajedničkim naporima, želim da najavim da će Vlada i u ostatku mandata biti bezrezervno posvećena ostvarivanju najvažnijih nacionalnih interesa Crne Gore“, kazao je Đukanović.
Najsloženiji izazov političke stabilnosti u nastavku mandata ove Vlade biće, kako je kazao, stvaranje uslova za održavanje slobodnih, demokratskih parlamentarnih izbora.
„Respektujem, kao objektivnu činjenicu, nedostatak povjerenja parlamentarnih partija jednih prema drugima i prema izbornom sistemu. Želimo da doprinesemo da se to nepovjerenje, ako ne prevaziđe, a ono svede na manju mjeru. Zato pozivam sve partije parlamentarne opozicije da uđu u Vladu i preuzimanjem dijela odgovornosti pomognu da zemlja učvrsti stabilnost i dobije kredibilnu vlast nakon izbora“, kazao je Đukanović.
Posebno je interesovanje, dodao je, ako dobro tumači, je da se ostvari puna kontrola nad radom ministarstava unutrašnjih poslova, finansija, rada i socijalnog staranja i poljopivrede.
„Spreman sam da u tim resorima otvorim prostor za učešće parlamentarne opozicije u radu Vlade. Ta participacija može biti i na ministarskom i pomoćničkom nivou sa dodatnim ovlašćenjima. Takođe, spreman sam da ponudim i jedno potpredsjedničko mjesto, zbog uvida u rad užeg kabineta Vlade. Mislim da sve ovo do kraja korespondira sa inicijativom Pozitivne“, kazao je Đukanović i dodao da očekuje da na implementaciji predloženog modela rade zajedno i djelotvorno.
To, kako je rekao, podrazumijeva da zajednički osmisle dodatne kontrolne mehanizme izbornog procesa kroz međusobnu saradnju i u saradnji sa relevantnim međunarodnim partnerima. U završnim riječima šefova poslaničkih klubova obrazloženo je kako će ko glasati o inicijativi o povjerenju Vladi.
Iz DPS-a je rečeno da se ne može glasati protiv rezultata Vlade "koji su neosporni".
Lider Pozitivne Crne Gore Darko Pajović poručio je da će glasati za Vladu ako ona prihvati njihov plan za prevazilaženje krize.
Lider SDP-a Ranko Krivokapić kazao je da njegova partija neće dati podršku Vladi, to isto učinili su i Aleksandar Damjanović u ime SNP-a i Mladen Bojanić u ime kluba nezavisnih poslanika.
Podršku Vladi kroz završne riječi dali su FORCA, HGI, te Liberalna partija, Bošnjačka stranka i Socijaldemokrate.
Premijer Milo Đukanović kazao je da odluku Socijaldemokratske partije (SDP) da ne podrži Vladu neće shvatiti kao izdaju i poručio da, bez obzira na ishod glasanja, crnogorska nezavisnost, stabilnost i integracije u Evropsku uniju i NATO neće biti dovedeni u pitanje.
On je u parlamentu rekao da, ne slažući se sa ocjenama opozicije o tome kakav je izborni sistem i dosadašnja izborna praksa, respektuje da postoji nepovjerenje dijela parlamentarnih partija prema performansama izbornog sistema i sposobnosti institucija da spriječe zloupotrebu državnih resursa u izborne svrhe.
„Respektujem. Zašto? Zato što nema izborne utakmice ukoliko samo jedan subjekt vjeruje u pravila te utakmice. Moramo obezbijediti neka pravila u koja ćemo imati više povjerenja, koliko god opravdana bila naša sumnja ili ne“, rekao je Đukanović.
Tu sumnju će, kako je rekao, otkloniti tako što će omogućiti drugima koji sumnjaju da zajedno učestvuju u kontroli državnih resursa.
„Kako drugačije? Sve ostalo biste smatrali nekom jeftinom i praznom političkom retorikom i trikom. Podrazumijeva se sa da. Izvolite, da iskontrolišemo kako se upotrebljavaju državni resursi“, kazao je premijer.
On je, dodao je, duboko uvjeren da su u apsolutnoj zabludi da je DPS pobjeđivala zato što je zloupotrebljavala državne resurse.
„Respektujem da imate tu zabludu. Otkonićemo je tako što ćemo zajedno iskontrolisati“, naveo je Đukanović.
Azra Jasavić iz Pozitivne rekla je da su građani Pozitivnu birali da bi se vlast mijenjala. „Jer nije dobra, mora da se mijenja, ali država mora da se čuva“.
Kako je rekla, došli su u parlamentarnu krizu zahvaljujući činjenici da je Pozitivna otkrila aferu i danas nudi i rješenje za tu krizu kroz Plan za prevazilaženje krize.
„Na vama je da odlučite, kao i na opoziciji, da se odluči“, rekla je Jasavić.
Pozitivna će, kako je rekla, glasati protiv Vlade ako Đukanović sa svojim ministrima ne shvati gdje je, zajedno sa Krivokapićem, doveo Crnu Goru i ako ne prihvati plan Pozitivne.
„Mi smo krunski svjedoci nedjela i djela vlasti i opozicije. Donijećemo pravednu odluku, jer znamo šta je činila i vlast i opozicija. Danas ćemo glasati po savjesti“, poručila je Jasavić.
Ona je kazala da Vlada koja ne prihvata sugestije opozicije i misli da može da kalkuliše i nešto prihvati, a nešto ne, ne treba da dobije povjerenje.
„Ukoliko Vlada bude otvorena da opozicija uđe i kontroliše procese koje se odnose na zloupotrebe državnih resursa, pozivam vas da dobro razmislite i da vidimo kako ćemo konačno uspostaviti sistem za prve poštene, fer izbore u Crnoj Gori“, poručila je Jasavić.
Predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić je rekao da je izvjesno da je u parlamentu većina koja zna da ova Vlada ne može sprovesti izbore i da je potrebno da u nju uđe opozicija, i da je izvjesno da će 1. februara biti jedna od prioritetnih tema kako doći do te Vlade, bez obzira na ishod glasanja.
Aleksandar Damjanović iz Socijalističke narodne partije (SNP) rekao je da inicijativa Pozitivne ima smisla ako se danas ne izglasa nepovjerenje Vladi.
Izet Bralić iz Socijaldemokratske partije (SDP) je kazao da ta partija, iako ih neki optužuju za prethodnih 18 godina, ne žali.
On je kazao da su nesporni uspjesi koalicije DPS-SDP na spoljnopolitičkom planu, ali su, smatra Bralić, veoma sporo išle promjene na unutrašnjem planu.
On je, objašnjavajući razloge zbog kojih ne postoji svrha postojanja koalicije DPS-SDP, naveo da nije poštovan njihov stav da se preduzeća koja imaju monopol ne treba prodavati .
Bralić je poručio da je koalicija trajala jer je, kako je naveo, SDP svim različitostima prilazila racionalno.
„Sad kad smo dobili pozivnicu za NATO nema tog vezivnog tkiva zbog kojeg bi morali da se odreknemo principa koje mi u SDP-u smatramo preduslovom reformi. U Crnoj Gori se danas loše vlada“, poručio je Bralić.
On je ocijenio da trenutna Vlada nema kondicije da se mijenja onim tempom koji SDP i država traže.
Đukanović je kazao da se sjeća drugačijih ocjena Bralića od prije nekoliko mjeseci, na prethodnom premijerskom satu.
Đukanović je dodao da vjeruje u pravo svakog da otvori oči, promijeni mišljenje i spozna neku novu istinu. „Neću smatrati izdajom, niti bilo kako drugo kvalifikovati, to što su u SDP-u promijenili mišljenje“, poručio je on.
Potrebno je, smatra Đukanović, objektivno pogledati ono što su zajedno uradili.
On je rekao da ne prihvata ocjene da je Vlada kriva za sudbinu svakog od 650.000 stanovnika.
On je ocijenio da postoji ozbiljna naslijeđena zaostalost sjevera, ali to je, kako je naveo Đukanović, rezultiralo pojačanom pažnjom Vlade.
Goran Danilović iz Demosa pitao je Đukanovića sa kojim pravom borbu za slobodu jednog naroda naziva lutanjem i viševjekovnim zaostajanjem
On ga je pitao i zašto je došao da od parlamenta traži sud o svojoj Vladi nakon stava koalicionog partnera. „Mislite da mi mislimo ljepše o Vašoj Vladi“.
Danilović je Đukanovića pitao i šta je kao premijer uradio da niko iz njegovog okruženja i porodice ne zaradi na limenom MUP-u.
„Šta ste uradili za nas da bi držali pridiku našim precima“, pitao je on.
Đukanović je rekao da nije neko ko potencira svoje zasluge, a kamoli da ih istorijski kvalifikuje. „Možete retoričkom vještinom koliko god hoćete predstavljati sebe i svoje zasluge za Crnu Goru, upoređivati ih sa mojim, nijesam siguran da ćemo promijeniti kroz bilo koji sliku koja stoji o Vama i meni, građani Crne Gore jako dobro znaju ko je koliko činio dobra za Crnu Goru“.
„Jednako tako neću dozvoliti bez komentara da mi kažete da je i ona druga Crna Gora, a tu govori Vaša podsvijest o Vašoj pripadnosti toj drugoj Crnoj Gori, koja Vas diskvalifikuje da biste se kandidovali za ovo dobročinstvo prema Crnoj Gori, valjda doprinijela miru. Jeste, formirajući Sedmi bataljon, pucajući na NATO i prizivajući NATO avijaciju da nas ne bruka time što nas ne bombarduje“, rekao je on.
Doprinijela je i, dodao je Đukanović, time što je išla u Brisel i Vašington da traži da se Crnoj Gori uskrati pravo da se izjasni o svojoj budućnosti.
Đukanović je Miodragu Lekiću iz Demosa rekao da jako dobro zna ko je bio u Vašingtonu, koja četvroka i šta joj je bila misija.
„Ne prizivam ja viševjekovnu zaostalost Crne Gore u pomoć da bih opravdao neuspjehe ove Vlade, naprotiv, smatram da je ova Vlada uspješno radila“, kazao je on.
Premijer je rekao da respektuje crnogorsku vjekovnu borbu za slobodu, državu, za svoja nacionalna i druga prava. „Ali i nikad ne prećutkujem zablude kad smo mislili da je važnije da pripadamo nekim višim interesima, pravoslavnim, srpskim, sveslovenskim, a negdje nas je bilo sramota da artikulišemo svoje crnogorske interese“.
Kad je riječ o „Limenci“, Đukanović je rekao da ne bježi od te teme i ukazao na činjenice u tom slučaju.
Kako je rekao, važnije od njegovog moralnog odnosa prema tom pitanju je njegov državnički odnos.
„Da li ja osporavam pravo bilo kom pojedincu koje mu je dao Ustav da, kad osjeti da mu je pravo ugroženo, pokuša da ga zaštiti, a pitanje je za Vas je da li mislite da bi to pravo trebalo uskratiti nekom građaninu zato što se preziva kako se preziva“, kazao je Đukanović.
Lekić je, komentarišući Đukanovićeve navode, kazao da je grupa ljudi bila u Vašingtonu nakon što je raspisan referendum i radilo se o, kako je precizirao, susretu sa ambasadorima.
„Đukanović insinuira, ne govori istinu i nije mu prvi put. Đukanovića smatram simbolom mafijaške Crne Gore i veze vlsti i mafije u Crnoj Gori“, naveo je Lekić.
Lekić je kazao da je spona između tog, kako je dodao, užasa od štampe Đukanović i opskurne figure oko njega.
“Neka vam ga taj čitav jedan sistem koji ste razvili, nosite ga i živite s njim“, naveo je Lekić.
On je kazao da je o legitimnosti nezavisnosti države govorio mnogo prije Đukanovića.
Đukanović je, komentarišući Lekićeve navode da je on bio predmet isleđivanja u toj državi kao dio mafijaškog udruživanja, kazao da su vlasti u Beogradu, koje su se protivile crnogorskom putu ka nezavisnosti, došle na ideju da kompromituju ideju nezavisnosti, tako što će kompromitovati jednog od ljudi koje je zagovara.
On je, komentarišući Lekićev odlazak u Vašington, kazao da su, pored Lekića, bili i Medojević, Popović i Jovićević u Vašington bili na poziv ambasade Srbije, ambasade Vojislava Koštunice.
Đukanović je poručio da ne želi da se na političkom terenu nadeće za istorijske zasluge.
„Ali sve da nismo napravili nijedan put, most i luku, napravili smo državu“, dodao je Đukanović.
On je rekao da nije došao da prosi glasove, nego je, kako je objasnio, iskoristio ustavnu mogućnost da ispita povjerenje Vladi zbog toga što je njihov koalicioni partner kazao da Vlada nema legitimitet.
„Izbori nijesu kradeni i nijesmo zbog toga uveli elektronsku identifikaciju birača, posebno ne našu inicijativu, nego na vašu. Nema krađe izbora nego ima nesposobnosti konkurencije“, naveo je Đukanović.
Lider Pozitivne, Darko Pajović rekao je da Plan te partije nudi političku stabilnost.
„Zašto je to nama važno, a nekome nije važno, razlog su evroatlanske integracije“, smatra Pajović.
On je objasnio da je Pozitivna ponudila ono što oni smatraju državnim interesima i, kako je naveo Pajović, ako bude volje kod vladajuće elite, možemo raditi zajedno.
„Nemojte nas stalno prozivati za stvari koje vama nijesu važne, a nama jesu, ali nam nisu toliko kapitalno važni da bi zanemarili neophodnost reformi“, pojasnio je on.
On je ocijenio da nije završena priča oko NATO-a i da će i dalje morati da se šalju političke izaslanici u Sjedinjene Američke Države.
„Nama to nije sedma rupa na svirali“, poručio je Pajović, dodajući da je potrebno političke trzavice staviti po strani i razmišljati o onome što je državni interes.
Nezavisni poslanik, Neven Gošović kazao je da je potrebno stvoriti ravnopravne uslove, a jedini način je, smatra on, da Vlada ne dobije povjerenje.
„Šansa da plan Pozitivne o izlasku iz političke krize opstane, jeste da Vlada dobije nepovjerenje i to smo dužni opozicionim biračima“, poručio je on.
Džavid Šabović iz SDP-a, kazao je da sada kada je, kako je naveo, jasno da će Pozitivna, suprotno medijskim spekulacijama, glasati za nepovjerenje Vladi.
„Oni koji su vas optuživali da ste se prodali i da ste kupljeni od strane DPS-a, treba da vam se izvine“, naveo je on.
Ministar za ljudska i manjinska prava, Suad Numanović, kazao je da to Ministarstvo priprema informacije posljednje četiri godine o zastupljenosti pripadnika manjima u državnim organima i organima lokalne samouprave.
„Imamo iskorake u povećanju broja zaposlenih manjina u tim organima. Naročito su pripadnici bošnjačkog i srpskog naroda zastupljeni više nego pripadnici drugog naroda“, naveo je Numanović.
On je poručio da je to je poziv svima koji konkurišu da se bez ikakvog straha u Upravi za kadrove izjasne nacionalno onako kako su to učinili i kod popisa.
„Siguran sam da ćemo doći do projektovane brojke i u ovom segmentu koja će biti pravedna“, kazao je Numanović.
Poslanik Force, Genci Nimanbegu, poručio je da inicijativu za povjerenje Vladi dočekuju mirno, bez hipoteka, navodeći da, koaliranjem sa DPS-om, ne aboliraju ih odgovornosti od loših i odluka sa kojima programski nijesu saglasni.
Glavni odbor Force, kako je rekao, jednoglasno je odlučio da glasa za povjerenje Vladi.
„Glas za ovu Vladu je glas odgovornih poslanika, koji glasaju po savjesti“, poručio je Nimanbegu.
Danijela Marković iz SNP-a kazala je da danima slušaju ono što je trebalo ranije da čuju od koalicionih partnera i na šta je javnost ukazivala.
„Taj brak je bio iz interesa, jer ne bi opstao 18 godina i na vrhu punoljetstva, dolazi do razvoda braka“, kazala je ona.
SNP-u će, dodala je, za situaciju u Crnoj Gori podjednako biti krivi i SDP i DPS.
Ona je rekla da je Vlada godinama radila pogrešne stvari, a kao primjere navela oblasti obrazovanja i socijalne politike i dugogodišnje zloupotrebe jednokratnih davanja i pomoći preko Ministarstva rada i socijalnog staranja.
Srđan Milić pitao je zašto se čovjeku od 50 i više godina daje dječji dodatak i ocijenio da ovo nije država socijalne pravde.
Đukanović je ukazao na, kako je rekao, dvije okolnosti koje se tiču socijalne politike. „Zanimljivo je na svaku o kojoj razgovaramo, pokušavamo da nađemo detalj koji apsolutizujemo i na osnovu kojeg želimo da izvučemo finalni politički zaključak“.
„Dakle, nije činjenica relevantna za razgovor da je u Crnoj Gori toliko i toliko hiljada ljudi obuhvaćeno raznim socijalnim pravima, nije činjenica ni to da je svako socijalno pravo u prethodne tri godine isplaćeno u dan. To nije doprinos socijalnoj stabilnosti“, rekao je on.
Važno je, kako je dodao, da u evidenciji imamo jednog koji se potkrao sa dječjim dodatkom. „I na bazi toga treba da izvedemo zaključak da ovo nije zemlja socijalne pravde. To je smiješno, potpuno smiješno“.
On je kazao da je lansirana teza da materijalno obezbjeđenje porodice nije dovoljno da bi četvoročlana porodica živjela. „Pa naravno da nije dovoljno. Jer da je dovoljno, svi bi izgubili motiv da rade. Mi treba da živimo na osnovu rada“.
„Kad dođemo u situaciju da možemo da dajemo materijalna obezbjeđenja porodice na nivou onog što je prosječna plata, to će biti vrlo srećna država i nadamo se da idemo u tom pravcu“, rekao je premijer.