Premijer Milo Đukanović poručio je da, nakon sjednice parlamenta na kojoj se glasa o povjerenju Vladi, neće biti mjesta za uloge onih koji su navikli da istovremeno budu vlast i opozicija.
„Jasno je da, nakon ove sjednice, neće imati mjesta za uloge onih koji su navikli da istovremeno budu vlast i opozicija. Preciznije, da budu vlast zbog svih pogodnosti koje im taj status donosi i da, istovremeno, budu nevješto prikrivena podrška svima koji tu vlast podrivaju, ne mareći nimalo za štetne posledice po nacionalne interese Crne Gore“, rekao je Đukanović u parlamentu.
Oni, kako je kazao Đukanović, i nakon objašnjenja neće prestati da ponavljaju iste neutemeljene optužbe. „Koje su, zapravo, žal što im Vladina inicijativa izmiče jednu od dvije stolice na kojima su dosad raspolućeno sjedjeli“.
Đukanović je u Skupštini, obrazlažući inicijativu Vlade za provjeru povjerenja, rekao da su neposredan povod za inicjativu ocjene visokih zvaničnika Socijaldemokratske partije (SDP) da, zbog gubitka političke podrške, aktuelna Vlada ima tehnički karakter.
„Za iole odgovorne političke subjekte takva tvrdnja zaslužuje neodložnu provjeru“, dodao je on.
Prema riječima Đukanovića, povod za Vladinu inicijativu nije iskrsao incidentno niti neočekivano. „U dužem vremenskom periodu, sve od završetka izbora za predsjednika 2013. i najširoj javnosti je vidljiv poremećaj u funkcionisanju Vladine koalicije“.
Kako je rekao, slijed političkih događaja pojačavao je povjerenje u odnosima DPS i SDP što se najočiglednije manifestovalo na manje-više svim izbornim procesima u lokalnim zajednicama tokom 2014 godine.
DPS i SDP su, dodao je, nastupale odvojeno i tokom kampanja bile i najoštrije suprotstavljeni politički rivali.
„Takvi politički odnosi dodatno su produbili ranije razlike koje su se odnosile na model ekonomskog razvoja zemlje, prevashodno po pitanju oslonca na strane investicije“, kazao je Đukanović.
Kako je rekao, posledice tih nesporazuma nosile su dozu rizika po ostvarivanje nekih od vitalnih državnih interesa Crne Gore.
„Ogledale su se u odlaganju ili otkazivanju jednog broja izvjesno usaglašenih investicionih aranžamana sa renomiranim globalno, i u Crnoj Gori potvrđenim, inostranim partnerima“, kazao je premiejr.
To je, kako je rekao, logično, značilo gubitak više stotina novih radnih mjesta u turizmu i uslužnom sektoru nedostatak impulsa ekonomskom životu i mogućem rastu, bez čega nema dobrog tempa društvenog razvoja ni unpređenja životnog standarda građana.
„Kriza odnosa u vladajućoj koaliciji značila je ozbiljne poremećaje u funkcionisanju političkog sistema u državi. Do tekućeg mandata započetog 2012, Crna Gora je bila politički najstabilnija država regiona“, naveo je Đukanović.
Kako je rekao, u praksi naše parlamentarne demokratije bila je jasna demarkaciona linija između vlasti i opozicije, „koju su politički kritičari smatrali rigidnom i dubokom političkom podjelom, a politički realisti preciznom granicom odgovornosti za stanje u zemlji“.
„Sve dublji politički konfikti u vladajućoj koaliciji doveli su do sve češćih ad hoc interesnih aranžmana, ponajprije u parlamentu“, ocijenio je Đukanović.
Nijedna od opozicionih partija, dodao je, tokom ovog mandata parlamenta nije prošla bez unutrašnjih konfikata, dioba, a došlo je i do podjele SDP-a. „Te diobe su učinile da i partije koje nijesu učestvovale na izborima dobiju parlamentarni status“.
„Sav taj nered, a prevashodno nejedinstvo vladajuće koalicije, omogućio je da u parlamentu prohodnost dobiju mnoga rješenja, nekonzistentna ili suprotna duhu našeg sistema, logično, bez saglasnosti Vlade, podudarnošću trenutnih interesa parlamentarne opozicije i neke od članica vladajuće koalicije, po pravilu SDP-a“, kazao je on.
Tako su, kako je rekao, izglasani neki iz seta izbornih zakona, kreirana nova i skupa socijalno-zaštitna prava, uvećana budžetska potrošnja i ugroženi najvažniji ekonomski interesi.
„To je značilo i narušavanje Ustavom defnisane podjele vlasti na zakonodavnu, izvšnu i sudsku, time i zamagljivanje odgovornosti za vršenej svake od tih funkcija u vlasti, finalno, i rušenje osnovne linije razgraničenja između vlasti i opoizicije. Riječju, svi su postali vlast, neko regularno, rezultataima izbora, neko neprinciijelno, interesnom kombinatorikom u parlamentu“, kazao je Đukanović.
Svi su, dodao je, postali izvršna vlast.
Đukanović je, kako je rekao, mnogo puta saopštavao da takvo nekonzistentno funkcionisanje vlasti tolerišu samo iz razloga očekivanog dobijanja poziva za članstvo u NATO.
„Inicijativa je vrijedan dokaz moralne i političke odgovornosti izvršne vlasti u Crnoj Gori. Samo neodgovorni i vlastohlepni ljudi bi prećutali ocjene sa relevantnih adresa crnogorske političke scene da Vlada nema legitimitet, a da ne iniciraju provjeru takvih tvrdnji“, kazao je on.
Kako je rekao, nakon Vladine inicijative iz jednog dijal javnosti i medija koji su im naklonjeni lansirane su iskonstruisane optužbe prema Vladi i DPS-u, „od kojih je najbesmislenija i najgluplja da je to potez koji će ugroziti započeti parlamentarni dijalog u cilju dalje regularizacije političkog ambijenta za održavanje ovogodišnjih izbora“.
To su, smatra on, neutemeljene i tendenciozne izmišljotine.
„Do danas nijesam čuo nijedan argument zašto bi Vlada ili DPS imale tajni motiv za ugrožavanje političke stabilnosti zemlje. Riječ je o neodgovornoj galami od partija kojima ne odgovara račšišćavanje političke magle i normalizacija političkog života“, saopštio je Đukanović.