Crna Gora je u novom izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) o konkurentnosti u oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija (ICT) pala četiri mjesta i zauzela 56. poziciju među 143 rangirane zemlje.
U 14. Globalnom izvještaju o informacionoj tehnologiji, u koji je agencija Mina-business imala uvid, nalazi se pet zemalja manje u odnosu na prošlu godinu.
Ovogodišnji izvještaj pokazao je da ekonomije u razvoju i nastajanju ne uspijevaju da iskoriste potencijal ICT za pokretanje društvenih i ekonomskih promjena i u razvoju stignu naprednije zemlje.
Izvještaj o informacionoj tehnologiji daje obuhvatnu i mjerodavnu ocjenu uticaja ICT-a na konkurentnost zemalja i standard građana.
Crna Gora se u prošlogodišnjem izvještaju, koji je obuhvatao 148 zemalja, našla na 52. poziciji.
Singapur je ove godine vodeća zemlja svijeta po mrežnoj spremnosti za korišćenje ICT-a, dok je slijede Finska i Švedska.
Holandija, Norveška i Švajcarska zadržale su prošlogodišnje četvrto, peto i šesto mjesto.
Sjedinjene Američke Države (SAD) ostale su na prošlogodišnjoj sedmoj poziciji, a slijedi Velika Britanija koja bilježi rast za jedno mjesto. Na devetom mjestu je Luksemburg, koji je poboljšao poziciju za dva mjesta.
Pomak za šest mjesta bilježi Japan, koji je ove godine zauzeo desetu poziciju.
Hong Kong i Južna Koreja su ove godine pale sa osmog na 14. poziciju, odnosno sa desetog na 12. mjesto.
Indeks mrežne spremnosti, na kojem se temelji istraživanje obuhvata četiri podindeksa - okruženje, spremnost, korišćenje i uticaj koji su ukupno podijeljeni na deset oblasti. One se odnose na političko i regulatorno, odnosno poslovno i inovativno okruženje za ICT, zatim infrastrukturni i digitalni sadržaj, dostupnost i vještine.
Podindeks korišćenje obuhvata spremnost pojedinca, poslovnog sektora i vlade za veće korišćenje ICT-a, a četvrti podindeks se odnosi na ekonomski i društveni uticaj na ICT.
Crna Gora je od deset oblasti najbolji rezultat ostvarila u oblasti vještina, koja spada u podindeks spremnost, gdje se nalazi na 35. mjestu.
Što se tiče pretplata na mobilnu telefoniju u odnosu na broj stanovnika, Crna Gora zauzima 15. poziciju, a po individualnom korišćenju interneta je na 58. mjestu.
Crna Gora je prema poslovnom i inovativnom okruženju, zauzela 42, a prema političkom i regulatornom 90. mjesto.
Što se tiče spremnosti pojedinaca, poslovnog sektora i vlade za korišćenje ICT, zauzima 60, odnosno 83. i 52. poziciju.
U izvještaju je naglašen sve veći raskorak između zemalja koje koriste internet u ekonomskom i društvenom okruženju i onih koji ne koriste potencijal ICT-a. Ovogodišnji izvještaj navodi da je značajno visoka korelacija između korišćenja ICT pojedinaca, preduzeća i vlada i sposobnosti za jačanjem ekonomskog i društvenog uticaja.
Takođe, u izvještaju se dodaje da je važno državno vođstvo u stvaranju dobrog regulatornog i poslovnog okruženja s konkurentnim tržištem ICT-a kao glavnim uslovom za sve zemlje.
Izvještaj je pokazao da je napredovanje novih tržišta u korišćenju ICT razočaravajuće. Ruska Federacija je najviše rangirana zemlja od članica BRICS-a koja je na 41. mjestu. Slijedi je Kina, koja je zadržala prošlogodišnju poziciju i zauzima 62. mjesto, dok su ostale zemlje znatno pale na ljestvici.
Južna Afrika je pala pet pozicija i nalazi se na 75. mjestu, Brazil je 84, što je pad za 15 mjesta i Indija koja je lošija šest mjesta i nalazi se na 89. poziciji.
Od zemalja centralne Evrope, Slovačka je zadržala prošlogodišnju poziciju i zauzima 59. mjesto, Poljska na 50. poziciji bilježi rast od četiri mjesta, Češka je 43. i pala je jednu poziciju, a Mađarska 53. i bilježi pad od šest pozicija.
Od zemalja regiona najbolje je pozicionirana Slovenija, koja zauzima 37. poziciju.
Slijede Makedonija na 47. mjestu, koja se poboljšala deset mjesta i Hrvatska na 54. koja bilježi pad od osam mjesta. Srbija je poboljšala poziciju za tri mjesta i ove godine se našla na 77. mjestu. Bosna i Hercegovina (BiH) ove godine nije uključena u istraživanje.
Posljednje mjesto u ovogodišnjem izvještaju, kao i prošle godine, zauzela je afrička država Čad.
Studiju su zajednički izradili Svjetski ekonomski forum, vodeća međunarodna poslovna škola INSEAD i Samuel Curtis Johnson poslovne škole za menadžment pri Univerzitetu Cornell.