Novi Zakon o strancima koji je stupio na snagu donio je nekoliko novina. Za poslodavce je najspornija ona koja se odnosi na zapošljavanje domaće radne snage.
Ova odredba već sada izazvala je negativne reakcije poslodavaca, pretežno iz sfere ugostiteljstva i turizma. Jedan od razloga za negodovanje je i činjenica da među domaćom radnom snagom nema dovoljno stručnog, iskusnog i kvalitetnog kadra. Stoga su ugostitelji na crnogorskom primorju tradicionalno upošljavali radnike iz susjednih zemalja.
Sporna zakonska odredba ih je na neki način primorala da zaposle naše radnike i to već sada, smatra predsednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović, predstavlja ozbiljnu biznis barijeru.
"Ovo je biznis prepreka broj jedan za narednu turističku sezonu. Iako su domaći radnici uvijek imali prednost pokazalo se da stručnog domaćeg kadra ima samo na papiru dok je u praksi drugačije. O ovom problemu će se tek pričati kad krene sezona i kad na vidjelo izađu svi problemi koje nosi ova sporna odredba. Vidjećemo da li će ugostitelji moći da preguraju sezonu isključivo sa domaćom radnom snagom", kaže Radulović.
Domaći radnik poslodavca košta od 150 do 200 eura manje ali, smatra Radulović, postoje ograničenja.
"Jedno od njih je što naš radnik neće da radi za 300 eura dok neko iz okruženja hoće. Drugo je što jedan broj naših ljudi smatra da sezonski posao podrazumijeva par sati posla a ostatak provod na plaži. To nije generalna slika, ali takvih primjera ima. Ono što ohrabruje je činjenica da se odnos domaćih radnika u odnosu na strance iz godine u godinu popravlja", kaže Radulović.
Primjenu Zakona nemoguće odložiti
Direktor Direktorata za upravne unutrašnje poslove u MUP-u, Abid Crnovršanin, poručio je da je nemoguće odložiti primjenu Zakona tokom čije izrade su svi imali prilike da daju sugestije i primjedbe.
„Bilo je zatišje do početka primjena Zakona, osim što je Unija poslodavaca tražila prezentacije i održane su dvije, koje su bile dosta posjećene. Poslodavci su od početka upoznati i sadašnji predlozi nijesu upućeni kada je trebalo o tome razgovarati“, rekao je Crnovršanin na konferenciji za novinare.
On je dodao da je ono što sada poslodavci traže, odlaganje primjene, nemoguće jer je Zakon donijela Skupština, on je stupio na snagu i određen je rok njegove primjene.
On se nije složio sa ocjenama da su crnogorski državljani nestručni, nezainteresovani i neće da rade, zbog čega su poslodavcima potrebni stranci.
„Tvrditi za sopstvene građane da su neposlušni, nesposobni i neće da rade je krajnje neodgovorno i neozbiljno. To što se kaže da će sezona biti dovedena u pitanje, jer njima treba stručna radna snaga, najbolje demantuju podaci“, kazao je Crnovršanin.
On je saopštio da je u prošloj godini izdato preko 23 hiljade radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Crnoj Gori. Od toga je oko 19,7 hiljada radnih dozvola izdato nekvalifikovanim ili polukvalifikovanim radnicima, odnosno 85 odsto.
„Da li je to radna snaga o kojima oni govore sa stanovišta stručnosti i zainteresovanosti i da li se crnogorski turizam oslanja na nekvalifikovanu radnu snagu?“, pitao je Crnovršanin.
Za srednji kadar, koji bi, kako je dodao, trebalo da bude najzastupljeniji i koji možda ne bi mogao da se nađe na tržištu Crne Gore, u prošloj godini izdato je svega oko 1,8 hiljada dozvola ili 7,92 odsto.
„Mi smo ovako neregulisanim odnosima i nekontrolisanim migracijama pretvorili Crnu Goru u socijalnu ustanovu za ovaj region“, ocijenio je Crnovršanin.
U šest država regiona je, kako je saopštio, izdato ukupno oko 57,49 hiljada dozvola za privremeni boravak, od čega samo u Crnoj Gori 30,8 hiljada.
„Da li te privrede imaju svoj turizam i građevinarstvo i da li je to proporcionalno veličini naše države u pdnosu na ostale države regiona?“, pitao je Crnovršanin. U Hrvatskoj koja je, kako je dodao, takođe turistička destinacija i članica EU, godišnje se izdaje oko tri hiljade dozvola.
On je podsjetio da je na crnogorskom tržištu rada preko 35 hiljada nezaposlenih, a u prošloj godini zaposlenje u Crnoj Gori je našlo oko 23,4 hiljade stranih radnika, a svega 14 hiljada crnogorskih.
On je, kao paradoks dokle ide bujnost mašte kako izigrati zakon, naveo primjer poslodavca iz Budve.
„Poslodavac iz Budve podnio je zahtjev Zavodu za zapošljavanje da mu treba pomoćni radnik za kuhinju koji treba da bude nekvalifikovan, da ima deset godina radnog iskustva i da zna engleski, kineski i ruski jezik. Možda su krompir ili suđe iz tih zemalja“, rekao je Crnovršanin. „Do tog nivoa se spuštamo da bi izigrali zakon“.
Realizacija dozvole, kako je objasnio, znači da je radnik za koga je izdata stvarno zaposlen, da prima platu, da ima ugvor o radu i da poslodavac za njega plaća obaveze državi.
„Poslodavci, takođe, neće moći produžiti radnu dozvolu ako nijesu izmirili obaveze prema radniku i državi“, poručio je Crnovršanin.