Poslanici završili raspravu o Predlogu zakona o ANB-u, kojim je predviđeno da službenici Agencije mogu bez naloga izvršiti nepsordan uvid u registre i baze podataka koje koje su u posjedu svih pravnih lica u Crnoj Gori.
Predlogom zakona predviđeno je i da službenici Agencije sa 25 godina staža odlaze po sili zakona u penziju, i da im se njen prosjek uvećava 40 odsto u odnosu na zaradu u prethodnoj godini.
Ministar pravde Duško Marković rekao je da se izmjene i dopune zakona o ANB predložene u cilju unaprjeđenja pravnog okvira njenog djelovanja, što je u funkciji dostizanja pune pravne uređenosti područja nacionalne bezbjdnosti.
On je pojasnio da je to dio ukupnih refomskh aktivnosti koje se sprovode u procesu evroatlantskih integracija i da se novim rješenjima omogućavaju normativne pretpostavke za dalje profilisanje ANB-a, primjereno međunarodnim standardima, s osnovnim ciljem kvalitetnog suprotstavljanja bezbjednosnim izazovima, rizicima i prijetnjama.
Poslanik Demokratske partije socijalista Mevludin Nuhodžić smatra da predloženi zakon predstavlja kontinuitet u reformama obaveštajnog sektora, što je jedan od prioriteta u fokusiranim pregovorima sa NATO, na osnovu kog će se ove godine donijeti odluka o pozivu za članstvo.
Nuhodžić smatra da je predloženim rješenjima postignuta mjera između potrebe za unaprjeđenjem pravnog okvira za djelovanje Agencije i kontrole zakonitosti njenog postupanja.
Prema riječima Nuhodžića, kada je u pitanju primjena mjera tajnog nadzora, precizno definisanje metoda, rokova i sadržaja informacija kao i odobrenje koje se dobija od najvećih sudskih instanci najveći su garant da pri ostvarivanju osnovne funkcije Agencije neće doći do zloupotreba i pocreda ljudskih prava.
Poslanik Demokratskog fronta Nebojša Medojević rekao je da se dolazi u opasnu zonu »jer bezbjednosne službe ne kontrolišu ni Vlada ni skupština, niko ih ne kontroliše«.
"Mi ovaj sistem ne možemo promijeniti u Skupštini, govorim o amandmanima i zakonima, jer je u njihovim temeljima netransforisana totalitarna udba koja je neprijatelj demokartije. Nijedna država koja nije rasformirala tog neprijatelja i imala slobodne izbore, nije mogla da stabilizuje demokartiju", rekao je Medojević.
Poslanica Socijalističke narodne partije, Snežana Jonica, pitala je Markovića koliko je zaposlenih u ANB-u obuhvaćeno amandmanom DPS-a o penzionisanju, imajući u vidu da je, kako je ukazala, amandmanom koji je Vlada bila dala bilo obuhvaćeno njih 76.
"Kakav je finansijski uticaj Vladinog amandmana, a koliko je za državu skuplji amandman DPS-a", pitala je Jonica.
Borislav Banović iz Socijaldemokratske partije podsjetio je da se u javnostie otvorilo kao sporno pitanje načina prikupljanja podataka i kazao da misli da se rasprava o tome neće završiti glasanjem, “mislim da će i dalje ostati malo dilema u ovom smislu kršenja ili upliva u mogućnost kršenja ljudskih prava”.
Govoreći o uslovima penzionisanja ANB službenika Banović je rekao da tu uglavnom postoji saglasnost, osim u dijelu “zašto su se u periodu od jednog mjeseca, od prvog predloga vladinih amandmana do ovih drugih, smanjili uslovi za penzionisanje”.
Poslanik Pozitivne Crne Gore, Darko Pajović, ocijenio je da se ovim Predlogom zakona, Crna Gora vraća u period od prije 20 godina kad su, kako je naveo, pojednici imali velika ovlašćenja, upozoravajući da taj akt može da bude uvod u drastično kršenje ljudskih prava.
On je rekao da se u tom zakonu mogu naći određena rješenja koja postoje u državama NATO članicama, pojašnjavajući da se ona odnose na razmjenu informacija.
"Sa druge strane, više je nego očigledan pokušaj Vlade da pod prizmom NATO standarda , reforme službe državne bezbjednosti pokušava na nevjerovatan način proširiti rješenja službenicima ANB-a", smatra Pajović.
Lider Liberalne partije Andrija Popović ocijenio je da je predlog zakona korektno urađen ali da ima krupnu zamjerku koja se odnosi na predlog da službenici ANB-a mogu pristupiti svim registrima i bazama podataka koje su u posjedu svih pravnih lica u Crnoj Gori, zbog čega je najavio amandmansko djelovanje.
On je kazao da su taj amandman uradile 22 nevladine organizacije, i najavio da će ga podržati više psolanika iz vlasti i iz opozicije, ocjenjujući da je odredba zakona čije se brisanje predviđa amandmanom, potpuno suprotna ustavnim odredbama i međuradonim dokumenntima.
Poslanik Bošnjačke stranke (BS), Almer Kalač, smatra da dosadašnju praksu zapošljavanja kada su u pitanju manjinski narodi u ANB-u treba mijenjati, navodeći da oni imaju legitimno pravo da budu zastupljeni u toj instituciji, srazmjerno broju koji im pripada.
"Kako u Agenciji nema pripadnika manjinskih naroda, time se produbljuje nepovjerenje u ANB kao instituciju, ali je to jasan pokazatelj da Agencija ne vjeruje manjinskim narodima«, kazao je on, poručujući da za to nema razloga »jer su manjinski narodi uvijek radili u interesu države".
Kalač je rekao da će stav BS o Predlogu zakona zavisiti od izjašnjavanja poslanika prema amandmanu o srazmjernoj zastupljenosti manjinskih naroda u ANB-u.
Nezavisni poslanik Dritan Abazović kazao je da predlog zakona predstavlja »povratak Vlade na mjesto zločina«, i da je on suprotan evropskoj praksi. On je kazao da je Agencija jedina nereformisana tačka od devedesetih, navodeći da Vlada sada to pokušava da uradi i da podvede pod veo NATO integracija.
"Smatram da je zaista neprihvatljivo davanje mogućnosti da neko sa služebom legitimacijom bez prethodno pisanog zahtijeva Agencije dolazi i kontroliše određene organe, bilo lokalne ili državne", rekao je on, navodeći da je to poražavajuće i da nije u skladu sa evropskim standrdima.
Abazović je poručio ministru Markoviću da je bolje da je došao sa Zkaonom o lustraciji.
"Ako hoćete da reformišete službu prvo morate da sumnjive ljude povezane sa kriminalom izbacite, a onda se oslobodite dvostrukih agenata i treće ANB mora da doživi transformaciju koju nije doživjela nijedna institucija u Crnoj Gori-mora da se totalno transformiše", zaključio je on.
Nezavisni poslanik Velizar Kaluđerović pozvao je kolege iz Odbora za bezbjednost i odbranu da pođu do „gluve sobe“ i pogledaju izvještaje Vijeća za nacionalnu bezbjednost, navodeći da je zabrinut ocjenama sadržanim u informacijama.
„Pozivam i predsjednicu Vrhovnog suda i VDT da pogledaju šta piše u tim izvještajima, pa da se obrati pažnja i ima odgovornosti u odnosu na upozoravajuće činjenice. Strepim da neko ko sjedi i rukovodi Vijećem za nacionalnu bezbjednost, pod plaštom efikasne borbe protiv kriminala, želi da stavi šapu na sve informacije u vezi sa tim“, rekao je Kaluđerović.
Ministar pravde Duško Marković rekao je da se izmjene i dopune zakona o ANB predložene u cilju unaprjeđenja pravnog okvira njenog djelovanja, što je u funkciji dostizanja pune pravne uređenosti područja nacionalne bezbjdnosti.
On je pojasnio da je to dio ukupnih refomskh aktivnosti koje se sprovode u procesu evroatlantskih integracija i da se novim rješenjima omogućavaju normativne pretpostavke za dalje profilisanje ANB-a, primjereno međunarodnim standardima, s osnovnim ciljem kvalitetnog suprotstavljanja bezbjednosnim izazovima, rizicima i prijetnjama.
Poslanik Demokratske partije socijalista Mevludin Nuhodžić smatra da predloženi zakon predstavlja kontinuitet u reformama obaveštajnog sektora, što je jedan od prioriteta u fokusiranim pregovorima sa NATO, na osnovu kog će se ove godine donijeti odluka o pozivu za članstvo.
Nuhodžić smatra da je predloženim rješenjima postignuta mjera između potrebe za unaprjeđenjem pravnog okvira za djelovanje Agencije i kontrole zakonitosti njenog postupanja.
Prema riječima Nuhodžića, kada je u pitanju primjena mjera tajnog nadzora, precizno definisanje metoda, rokova i sadržaja informacija kao i odobrenje koje se dobija od najvećih sudskih instanci najveći su garant da pri ostvarivanju osnovne funkcije Agencije neće doći do zloupotreba i pocreda ljudskih prava.
Poslanik Demokratskog fronta Nebojša Medojević rekao je da se dolazi u opasnu zonu »jer bezbjednosne službe ne kontrolišu ni Vlada ni skupština, niko ih ne kontroliše«.
"Mi ovaj sistem ne možemo promijeniti u Skupštini, govorim o amandmanima i zakonima, jer je u njihovim temeljima netransforisana totalitarna udba koja je neprijatelj demokartije. Nijedna država koja nije rasformirala tog neprijatelja i imala slobodne izbore, nije mogla da stabilizuje demokartiju", rekao je Medojević.
Poslanica Socijalističke narodne partije, Snežana Jonica, pitala je Markovića koliko je zaposlenih u ANB-u obuhvaćeno amandmanom DPS-a o penzionisanju, imajući u vidu da je, kako je ukazala, amandmanom koji je Vlada bila dala bilo obuhvaćeno njih 76.
"Kakav je finansijski uticaj Vladinog amandmana, a koliko je za državu skuplji amandman DPS-a", pitala je Jonica.
Borislav Banović iz Socijaldemokratske partije podsjetio je da se u javnostie otvorilo kao sporno pitanje načina prikupljanja podataka i kazao da misli da se rasprava o tome neće završiti glasanjem, “mislim da će i dalje ostati malo dilema u ovom smislu kršenja ili upliva u mogućnost kršenja ljudskih prava”.
Govoreći o uslovima penzionisanja ANB službenika Banović je rekao da tu uglavnom postoji saglasnost, osim u dijelu “zašto su se u periodu od jednog mjeseca, od prvog predloga vladinih amandmana do ovih drugih, smanjili uslovi za penzionisanje”.
Poslanik Pozitivne Crne Gore, Darko Pajović, ocijenio je da se ovim Predlogom zakona, Crna Gora vraća u period od prije 20 godina kad su, kako je naveo, pojednici imali velika ovlašćenja, upozoravajući da taj akt može da bude uvod u drastično kršenje ljudskih prava.
On je rekao da se u tom zakonu mogu naći određena rješenja koja postoje u državama NATO članicama, pojašnjavajući da se ona odnose na razmjenu informacija.
"Sa druge strane, više je nego očigledan pokušaj Vlade da pod prizmom NATO standarda , reforme službe državne bezbjednosti pokušava na nevjerovatan način proširiti rješenja službenicima ANB-a", smatra Pajović.
Lider Liberalne partije Andrija Popović ocijenio je da je predlog zakona korektno urađen ali da ima krupnu zamjerku koja se odnosi na predlog da službenici ANB-a mogu pristupiti svim registrima i bazama podataka koje su u posjedu svih pravnih lica u Crnoj Gori, zbog čega je najavio amandmansko djelovanje.
On je kazao da su taj amandman uradile 22 nevladine organizacije, i najavio da će ga podržati više psolanika iz vlasti i iz opozicije, ocjenjujući da je odredba zakona čije se brisanje predviđa amandmanom, potpuno suprotna ustavnim odredbama i međuradonim dokumenntima.
Poslanik Bošnjačke stranke (BS), Almer Kalač, smatra da dosadašnju praksu zapošljavanja kada su u pitanju manjinski narodi u ANB-u treba mijenjati, navodeći da oni imaju legitimno pravo da budu zastupljeni u toj instituciji, srazmjerno broju koji im pripada.
"Kako u Agenciji nema pripadnika manjinskih naroda, time se produbljuje nepovjerenje u ANB kao instituciju, ali je to jasan pokazatelj da Agencija ne vjeruje manjinskim narodima«, kazao je on, poručujući da za to nema razloga »jer su manjinski narodi uvijek radili u interesu države".
Kalač je rekao da će stav BS o Predlogu zakona zavisiti od izjašnjavanja poslanika prema amandmanu o srazmjernoj zastupljenosti manjinskih naroda u ANB-u.
Nezavisni poslanik Dritan Abazović kazao je da predlog zakona predstavlja »povratak Vlade na mjesto zločina«, i da je on suprotan evropskoj praksi. On je kazao da je Agencija jedina nereformisana tačka od devedesetih, navodeći da Vlada sada to pokušava da uradi i da podvede pod veo NATO integracija.
"Smatram da je zaista neprihvatljivo davanje mogućnosti da neko sa služebom legitimacijom bez prethodno pisanog zahtijeva Agencije dolazi i kontroliše određene organe, bilo lokalne ili državne", rekao je on, navodeći da je to poražavajuće i da nije u skladu sa evropskim standrdima.
Abazović je poručio ministru Markoviću da je bolje da je došao sa Zkaonom o lustraciji.
"Ako hoćete da reformišete službu prvo morate da sumnjive ljude povezane sa kriminalom izbacite, a onda se oslobodite dvostrukih agenata i treće ANB mora da doživi transformaciju koju nije doživjela nijedna institucija u Crnoj Gori-mora da se totalno transformiše", zaključio je on.
Nezavisni poslanik Velizar Kaluđerović pozvao je kolege iz Odbora za bezbjednost i odbranu da pođu do „gluve sobe“ i pogledaju izvještaje Vijeća za nacionalnu bezbjednost, navodeći da je zabrinut ocjenama sadržanim u informacijama.
„Pozivam i predsjednicu Vrhovnog suda i VDT da pogledaju šta piše u tim izvještajima, pa da se obrati pažnja i ima odgovornosti u odnosu na upozoravajuće činjenice. Strepim da neko ko sjedi i rukovodi Vijećem za nacionalnu bezbjednost, pod plaštom efikasne borbe protiv kriminala, želi da stavi šapu na sve informacije u vezi sa tim“, rekao je Kaluđerović.