Crna Gora ima problem u borbi sa korupcijom i organizovanim kriminalom, i treba joj udarna pesnica u vidu Specijalnog tužilaštva, ocijenio je ministar pravde Duško Marković.
On je na okruglom stolu o Nacrtu zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu rekao da ono mora biti kadrovski i tehnički sposobno da proaktivno cilja na sve pojavne oblike korupcije i organizovanog kriminala.
„Sposoban, obučen i motivisan kadar je ključ uspjeha u borbi protiv kriminala“, naglasio je Marković.
Prema njegovim riječima, tužioci i policajci moraju razumjeti opasnost i rizike po državu i društvo koje kriminal nosi u bezbjednosnim prijetnjama.
„Formalizam, činovnički pristup, profesionalna distanca i sujeta, rad samo u radno vrijeme, stavljaju nas u podređeni položaj u odnosu na nosioce organizovanog kriminala“, upozorio je Marković.
On je rekao da vjeruje da će personalno koncipiranje budućeg Specijalnog tužilaštva biti prilagođeno urgentnim potebama države i društva, stabilnosti i sigurnosti građana.
„Društva u kojem kriminalci neće moći činiti institucije nemoćnim, kako to u posljednje vrijeme i u nekim prilikama djeluje“, kazao je Marković.
On je ocijenio da je zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu jedan od najznačajnijih u procesu reforme pravosuđa i na planu unaprjeđenja borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Marković je naglasio da opredjeljivanje za osnivanje specijalnog tužilaštva nije rezultat potrebe za institucionalnim rješenjima po uzoru na neke zemlje Evropske unije (EU), iako je hrvatski USKOK od početka poslužio kao najbliži model.
„Razlog je dublji, i leži u svim dosadašnjim analizama i ocjenama našeg sistema borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala“, pojasnio je Marković.
Prema njegovim riječima, analiza racionalizacije pravosudne mreže pokazala je potrebu za koncentracijom nadležnosti za gonjenje u predmetima korupcije i organizovanog kriminala pri jednom tužilaštvu.
„Sa funkcionalnog aspekta, u Izvještaju o skriningu konstatuje se da postoji jaz u koordinaciji između organa za sprovođenje zakona“, dodao je Marković.
Zbog toga je, kako je naveo, Strategijom reforme pravosuđa zacrtano formiranje Specijalnog državnog tužilaštva za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije u okviru tužilačke organizacije, sa posebnim akcentom na korupciju na visokom nivou.
Marković je podsjetio da je Nacrtom zakona predviđeno i organizovanje posebne organizacione jedinice u policiji za saradnju sa Specijalnim državnim tužilaštvom, čiji će službenici postupati po nalogu specijalnog tužioca.
On je rekao da je, na sugestiju Evropske komisije, set organizacionih zakona iz oblasti pravosuđa dostavljen na mišljenje Venecijanskoj komisiji.
„Davanje mišljenja VK, kao neplanirana faza u procesu donošenja ovih zakona, značiće probijanje rokova iz akcionih planova i programa rada Vlade za ovu godinu“, kazao je Marković.
Vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca Veselin Vučković kazao je da je Nacrtom zakona jasno određeno da funkciju glavnog specijalnog tužioca i specijalnih tužilaca mogu obavljati samo rukovodioci i državni tužioci.
„Dakle, samo najiskusniji kadar u državnom tužilaštvu“, naglasio je Vučković.
On je rekao da su za nosioce tih funkcija obezbijeđene visoke garancije, kako u pogledu imenovanja na određeno vrijeme, beneficiranog staža i osiguranja, tako i položaja i prava po prestanku funkcije i isteku mandata, odnosno ostavke.
Vučković je kazao da su tokom izrade Nacrta zakona najspornije bile odredbe koje se tiču nadležnosti.
„Sposoban, obučen i motivisan kadar je ključ uspjeha u borbi protiv kriminala“, naglasio je Marković.
Prema njegovim riječima, tužioci i policajci moraju razumjeti opasnost i rizike po državu i društvo koje kriminal nosi u bezbjednosnim prijetnjama.
„Formalizam, činovnički pristup, profesionalna distanca i sujeta, rad samo u radno vrijeme, stavljaju nas u podređeni položaj u odnosu na nosioce organizovanog kriminala“, upozorio je Marković.
On je rekao da vjeruje da će personalno koncipiranje budućeg Specijalnog tužilaštva biti prilagođeno urgentnim potebama države i društva, stabilnosti i sigurnosti građana.
„Društva u kojem kriminalci neće moći činiti institucije nemoćnim, kako to u posljednje vrijeme i u nekim prilikama djeluje“, kazao je Marković.
On je ocijenio da je zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu jedan od najznačajnijih u procesu reforme pravosuđa i na planu unaprjeđenja borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Marković je naglasio da opredjeljivanje za osnivanje specijalnog tužilaštva nije rezultat potrebe za institucionalnim rješenjima po uzoru na neke zemlje Evropske unije (EU), iako je hrvatski USKOK od početka poslužio kao najbliži model.
„Razlog je dublji, i leži u svim dosadašnjim analizama i ocjenama našeg sistema borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala“, pojasnio je Marković.
Prema njegovim riječima, analiza racionalizacije pravosudne mreže pokazala je potrebu za koncentracijom nadležnosti za gonjenje u predmetima korupcije i organizovanog kriminala pri jednom tužilaštvu.
„Sa funkcionalnog aspekta, u Izvještaju o skriningu konstatuje se da postoji jaz u koordinaciji između organa za sprovođenje zakona“, dodao je Marković.
Zbog toga je, kako je naveo, Strategijom reforme pravosuđa zacrtano formiranje Specijalnog državnog tužilaštva za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije u okviru tužilačke organizacije, sa posebnim akcentom na korupciju na visokom nivou.
Marković je podsjetio da je Nacrtom zakona predviđeno i organizovanje posebne organizacione jedinice u policiji za saradnju sa Specijalnim državnim tužilaštvom, čiji će službenici postupati po nalogu specijalnog tužioca.
On je rekao da je, na sugestiju Evropske komisije, set organizacionih zakona iz oblasti pravosuđa dostavljen na mišljenje Venecijanskoj komisiji.
„Davanje mišljenja VK, kao neplanirana faza u procesu donošenja ovih zakona, značiće probijanje rokova iz akcionih planova i programa rada Vlade za ovu godinu“, kazao je Marković.
Vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca Veselin Vučković kazao je da je Nacrtom zakona jasno određeno da funkciju glavnog specijalnog tužioca i specijalnih tužilaca mogu obavljati samo rukovodioci i državni tužioci.
„Dakle, samo najiskusniji kadar u državnom tužilaštvu“, naglasio je Vučković.
On je rekao da su za nosioce tih funkcija obezbijeđene visoke garancije, kako u pogledu imenovanja na određeno vrijeme, beneficiranog staža i osiguranja, tako i položaja i prava po prestanku funkcije i isteku mandata, odnosno ostavke.
Vučković je kazao da su tokom izrade Nacrta zakona najspornije bile odredbe koje se tiču nadležnosti.