Vrijednost uništene PVO procjenjuje se na 75 miliona dolara; meta bili i komandni centri i skladišta u okupiranim oblastima
Ukrajinske Snage bespilotnih sistema (USF) uništile su tri ruska sistema protivvazdušne odbrane Tor-M1, ukupne vrijednosti 75 miliona dolara, u ranim jutarnjim satima u petak, 20. februara, saopštio je komandant USF-a Robert „Mađar“ Brovdi.
„Sva tri sistema TOR nalaze se u okupiranom dijelu Zaporoške oblasti. Operaciju su istovremeno izveli pripadnici ‘Ptica’ iz 1. odvojenog centra Snaga bespilotnih sistema“, naveo je Brovdi, podijelivši na Telegramu snimak operacije koji traje nešto više od 90 sekundi.
Prioritet – sistematsko uništavanje PVO
Brovdi je naglasio da sistematsko otkrivanje i uništavanje komponenti neprijateljske protivvazdušne odbrane dugog, srednjeg i kratkog dometa ostaje jedan od prioriteta USF-a.
„Tokom noći minus oko 75 miliona dolara, ali prije svega udar na bliski ešalon PVO koji uvijek zadaje velike probleme. Jednog dana te skupe ‘napasti’ će nestati“, napisao je.
Šta je sistem Tor-M1?
Tor-M1 je sistem protivvazdušne odbrane kratkog dometa, sposoban da istovremeno otkrije i gađa više ciljeva na maksimalnoj udaljenosti od 12 kilometara. Procijenjena cijena po jedinici iznosi oko 25 miliona dolara.
U borbenim uslovima Tor-M1 je, prema navodima, prvi put upotrijebljen tokom rusko-gruzijskog rata 2008. godine, kada su gruzijske jedinice oborile ruski bombarder Tu-22M.
U Ukrajini su sistemi Tor-M1 početkom 2000-ih uglavnom bili povučeni iz aktivne upotrebe. Međutim, nakon početka borbi u Donbasu, ukrajinska vojska je ponovo aktivirala nekoliko ovih sistema.
Otvoreni izvori navode i da je Rusija, nakon intervencije u Siriji, rasporedila sisteme Tor-M1 radi zaštite svojih vojnih baza.
Udari na komandna mjesta i skladišta
Prema izvještaju Generalštaba Ukrajine, Odbrambene snage izvele su napade na više ruskih položaja, uključujući komandna mjesta, skladišta i zone koncentracije trupa.
Posebno je istaknuto da su pojedini udari izvedeni u Zaporoškoj oblasti.
U izvještaju se navodi da su pogođeni:
komandno mjesto za upravljanje bespilotnim letjelicama u području Zlatopolja,
skladište materijalno-tehničkih sredstava u selu Bogdanivka,
ruska baza za popravku tehnike u području Rozivke,
koncentracija ruske žive sile u blizini Stepnohirska.
Napadi u Hersonskoj oblasti i na Krimu
U Hersonskoj oblasti pogođena su područja u blizini okupirane Ljubimivke i Tendrivske prevlake, gdje su napadnuti komandno-osmatrački punkt i koncentracije ruskih trupa. Takođe su pogođena dva skladišta materijalno-tehničke opreme – jedno u Lobanovu (Krim), drugo u Možnjakivki (Luganska oblast).
„Neprijateljski gubici i razmjere nanijete štete se preciziraju“, navodi se u izvještaju.
Ukrajina povratila 63 kvadratna kilometra teritorije
Prema analizi agencije AFP, zasnovanoj na podacima Instituta za proučavanje rata (ISW), Ukrajina je prošle sedmice povratila 63 kvadratna kilometra teritorije od ruskih snaga, uglavnom u Zaporoškoj oblasti.
Ukupno je Kijev oslobodio 91 kvadratni kilometar, uključujući 86 kvadratnih kilometara oko 80 kilometara istočno od grada Zaporožja, gdje su ruske snage ostvarile značajan napredak od ljeta 2025. godine.
Ruske snage su, prema izvještajima, zauzele 28 kvadratnih kilometara na drugim dijelovima fronta, što Ukrajini ostavlja neto dobitak od 63 kvadratna kilometra – najveći teritorijalni napredak u kratkom periodu od kontraofanzive u junu 2023. godine.
Uticaj prekida rada Starlinka
Analitičari ISW-a ocjenjuju da su ukrajinski kontranapadi vjerovatno iskoristili nedavni prekid rada Starlink sistema koji je pogodio ruske snage, ometajući komunikaciju i komandno-upravljačke sisteme na bojištu.
Posmatrači su primijetili da su ruske Starlink antene deaktivirane nakon što je Ilon Mask najavio „mjere“ za blokiranje korišćenja ove tehnologije od strane Kremlja, koji ju je, prema navodima, koristio za zaobilaženje elektronskog ometanja i izvođenje preciznih udara.