Belgija koja je bez vlade 249 dana, danas izjednačila svjetski rekord koji je do sada držao Irak.
Na poziv 30-ak udruženja flamanskih i frankofonih studenata, danas poslije podne i uveče biće održani skupovi u glavnim univerzitetskim gradovima u Belgiji na kojima mladi žele da izraze nezadovoljstvo zbog političkog ćorsokaka i da upute, kako objašnjava jedan od organizatora, antiseparatističku i antinacionalističku poruku.
Iračanima je prošle godine trebalo 249 dana da postignu dogovor o podjeli vlasti između Kurda, sunita i šiita, a u Belgiji još nema ništa na vidiku, piše danas flamanski dnevnik Het Latste Niuz.
Belgijski kralj Albert Drugi juče je produžio do 1. marta posredničku misiju povjerenu Valoncu Didijeu Rendersu u nastojanju da se postigne nagodba flamanskih i valonskih stranaka o formiranju federalne vlade, osam mjeseci od izbora u junu 2010.
Međutim, male su šanse za to i zemlju nastavlja da vodi vlada zadužena da se brine samo o tekućim poslovima, podsjeća agencija Frans pres.
Jaz je toliko dubok da bi možda trebalo razmisliti o imenovanju neke ličnosti spolja kako bi se približili stavovi, sugerisao je danas u dnevniku Eko profesor prava sa Harvarda Robert Mnukin.
Ovaj američki stručnjak je u tom kontekstu pomenuo bivšeg finskog predsjednika i dobitnika Nobelove nagrade za mir Martija Ahtisarija koji je posredovao na Kosovu, Namibiji i Sjevernoj Irskoj.
"Čitav politički sistem je tako napravljen da dva naroda žive bez istinske povezanosti. Može li se zemlja podijeliti? Da, to bi moglo da se dogodi u narednih 10 godina", smatra Mnukin.
Brojni bojkoti, kao i poziv suprugama svih parlamentarnih poslanika da uskrate svojim partnerima seksualne odnose, uzalud su upućivani zavađenim strankama.
Za sada, ocjenjuje agencija Frans pres, čini se da Belgija ide ka novim izborima, možda u maju, uz mogućnost dalje radikalizacije u zemlji.
Na parlamentarnim izborima u Belgiji 13. juna 2010. pobijedile su flamanska separatistička partija N-VA i frankofoni socijalisti. Od tada traju pregovori za formiranje koalicione vlade.
Jedno od pitanja oko kojih se spore Flamanci i Valonci jeste sudbina arondismana u predgrađu Brisela, koji se nalazi u Flandriji, ali gdje živi oko 130.000 frankofonih stanovnika.
Flamanci žele da se frankofonom stanovništvu u tom arondismanu ukinu izborna prava koja su stekli 1960-ih.
Valonci i Flamanci su u sporu i zbog toga što Flamanci žele više autonomije za sjeverni dio, ekonomski jaču Flandriju u kojoj se govori holandski.
Veza Flandrije i Valonije, uspostavljena 1830. godine, slabi od 1970. godine, od kada su pet puta dodavani amandmani na Ustav.
(Beta)