Američke obaveštajne službe su posle Drugog svjetskog rata od SAD načinile utočište za naciste i njihove saradnike, objavljuje "Njujork tajms".
Sekretarijat za pravosuđe je od 2006. godine pokušavao da spriječi objavljivanje u javnosti tog izvještaja, koji ima 600 stranica i proizvod je šest godina rada ali je, pod prijetnjom tužbe, prošlog mjeseca predao prilično redigovanu verziju privatnoj grupi pod nazivom "Arhiva nacionalne bezbjednosti".
Mnogi djelovi koji su u pravnom i diplomatskom smislu bili osjetljivi, uklonjeni su, ali je "Njujork tajms" došao u posjed kompletne verzije.
U izvještaju se navode i uspjesi i neuspjesi pravnika, istoričara i istražitelja Kancelarije za specijalne istrage (OSI) pri sekretarijatu, koja je formirana 1979. godine da bi deportovala naciste.
Najveću osudu izazivaju djelovi izvještaja u kojima se otkrivaju veze Centralne obavještajne službe (CIA) sa nacističkim emigrantima.
Raniji vladini izvještaji potvrđivali su da je CIA koristila naciste u obavještajne svrhe, ali u ovom izvještaju se to dokumentuje.
Izvještaj navodi da je OSI saznala da je nekim nacistima garantovan ulazak u SAD, iako su vladini zvaničnici znali za njihovu prošlost.
"Amerika, koja se ponosi time što je utočište za progonjene, postala je - u izvjesnoj manjoj mjeri - i utočište za progonitelje", kaže se u izvještaju. "Neki mogu da vide saradnju vlade sa progoniteljima kao faustijansku nagodbu.
Drugi će je vidjeti kao razuman moralni kompromis, rođen iz nužde", dodaje se.
U izvještaju se navodi i da je broj nacista koji su ušli u SAD gotovo sigurno znatno manji od 10.000, koliko se često navodilo. Od stvaranja OSI, više od 300 nacista je deportovano, oduzeto im je državljanstvo i zabranjen ulaz u SAD.
Među nacistima koji su dobili pomoć američkih obavještajnih zvaničnika, navodi se Oto fon Bolšving, pomoćnik Adolfa Ajhmana, koji je pomagao u razvoju početnog plana "čišćenja Njemačke od Jevreja", a kasnije u SAD radio za CIA. Fon Bošvig je umro iste godine kada je sekretarijat zatražio njegovu deportaciju.
Takođe se pominje Artur Rudolf, nacistički naučnik koji je doveden u SAD zbog stručnosti u raketom programu. To je bilo u okviru operacije "Spajalica" (Paperclip) za regrutovanje naučnika koji su radili za naciste. Rudolf je kasnije dobio priznanje NASA kao otac rakete "Saturn V", koja je Amerikancima omogućila let na Mjesec.
U izvještaju se navodi zahtjev drugog čovjeka sekretarijata za pravosuđe iz 1949. godine, kojim se od imigracionih vlasti traži da dozvole Rudolfu da iz Meksika ponovo uđe u SAD, da se "ne bi naškodilo nacionalnim interesima".
Kasnije se ispostavilo da je Rudolf mnogo više bio aktivno uključen u eksploataciju ropskog rada zatvorenika, nego što su to obavještajni zvaničnici priznavali. On je deportovan 1984. godine u Njemačku, uz protivljenje obavještajnih zvaničnika.
U djelovima koji su uklonjeni iz izvještaja, navodi se da je sekretarijat za pravosuđe 1997. godine otkrio "definitivan dokaz" da je Švajcarska od nacista kupila zlato koje je oduzeto jevrejskim žrtvama holokausta.
Izbrisan je i dio koji govori o nizu sastanaka zvaničnika SAD 2000.
godine sa zvaničnicima Letonije, kako bi se na njih izvršio pritisak da progone osumnjičene naciste.
Izbrisani su i neki mračni detalji, kao što je da je direktor OSI u svojoj fioci držao skalp za koji se vjerovalo da pripada Jozefu Mengeleu.
U dijelu izvještaja koji se odnosi na najpoznatiji neuspjeh OSI, slučaj Džona Demjanjuka, penzionisanog radnika američke autoindustrije, koji je pogrešno identifikovan kao "Ivan Grozni", nekadašnjeg čuvara u logoru Treblinka, takođe ima na desetine izbrisanih detalja.
"Tajnovitost koja je okružila odnos Sekretarijata za pravosuđe prema ovom izvještaju, može da predstavlja političku dilemu za predsjednika Baraka Obamu, zbog obećanja koje je dao da će njegova administracija biti najtransparentnija u istoriji", zaključuje "Njujork tajms".
(Tanjug)