Bilans žrtava u nesreći izlivanja otrovnog mulja na zapadu Mađarske povećao se danas na šest osoba
Osoba, koja još nije identifikovana, pronađena je ispod mulja u selu Devešer, rekao je predstavnik spasilačke službe Arpad Muhoraj na sastanku gradskih vlasti i te službe u susjednom selu Kolontar.
Prioritet Mađarske je da zadrži otrovni mulj unutar svoje teritorije i da posipanjem gipsa lokalizuje blato u koritu reke Markal, kako bi spriječila njegovo ulivanje u Dunav, saopštilo je danas ministarstvo nadležno za poslove životne sredine Mađarske.
U oblasti koja je izvor zagađenja, crveno blato je pokrilo oko 800 hektara i ono bi moglo biti neutralizovano posipanjem gipsa iz poljoprivredne avijacije.
Poslije posipanja gipsa, uslijediće uklanjanje oko dva centimetra zagađene zemlje, kako bi se zaštitili izvori vode i kako bi se zaustavilo širenje crvenog blata, dodaje se u saopštenju.
Izmjeren nivo PH u Dunavu kod Komaroma, 80 kilometara zapadno od Budimpešte, iznosio je 8,4, rekao je mađarski zvaničnik koji prati nivo alkalnosti vode.
On je dodao da je izmjereni nivo blago povišen u odnosu na normalu i da više nema negativne posledice na ekosistem. Ekološka organizacija Grinpis, međutim, iz Beča upozorava da situacija nije nimalo bezazlena i da su izlivene količine arsena, žive i hroma mnogo veće nego što se prvobitno predpostavljalo.
Iako mađarski stručnjaci procjenjuju da će posledice povišene alkalnosti biti kratkotrajne, stepen zagađenosti teškim metalima, posebno hromom, tek treba da se utvrdi.
Mađarske vlasti sinoć su drenirale jezero u opštini Kolontara, koja je najviše pogođena zagađenjem. Jezero je nastalo nakon probijanja nasipa u fabrici aluminijuma 4. oktobra. Uzrok uzlivanja vode još nije utvrđen.
Potok Torna i rečica Marcal su, nasuprot tome, potpuno mrtvi i sada se nadležni bore da se spriječi dalje zagađenje Rabe, Mošoni-Dunava i samog Dunava.
Na ušću Rabe u Dunav izmjerena je pH vrijednost od 9,1, što je mnogo manje od onih 13,5 registrovanih u Torni, a da bi se otklonila svaka opasnost po biljni i životinjski svijet u pomenutim vodotokovima potrebno je da količina baza buda niža od osam.
Predstavnik Svjetskog fonda za živi svet (WWF - World Wildlife Fund) u Mađarskoj Gabor Figecki izjavio je danas da će se i Marcal sam od sebe oporaviti, ali da je za to potrebno pet do osam godina.
"Marcal će uspeti da se regeneriše, kao što je to učinila i Tisa kada je u nju dospio cijan iz jednog rudnika zlata u Rumuniji", dodao je on.
Za Figeckog je problematičnija eventualna zamjena zemljišta na nekih 800 hektara, jer takvi poduhvati u Mađarskoj još nisu rađeni.
"Problem je i gdje ostaviti zagađenu zemlju, na kojoj, ako bi ostala tu gde jeste, ne bi moglo ništa da se uzgaja punih 30 godina", rekao je stručnjak.
U ugroženim naseljima je nastavljano čišćenje ulica, mada se najniži djelovi Kolontara, najvjerovatnije, neće moći obnoviti, već je potrebno izgraditi kuće na nekom drugom mjestu. Sličnih, mada nešto manjih, problema imaju i žitelji Devečera.
U Kolontaru se još uvijek traga za tri nestale osobe, a broj povrijeđenih se popeo na oko 150. Četiri mještana su, da podsjetimo, izgubila život u lavini mulja, od kojih su dvoje djeca.
U međuvremenu je nastavljena istraga o uzrocima katastrofe bez presedana. Sumnja se da su rukovodioci Mađarskog kombinata za preradu i prodaju aluminijuma "MAL" odgovorni zbog pucanja zemljane brane otvorenog rezervoara otpadaka, u kojima ima i teških metala.
Većinski vlasnik MAL-a Lajoš Tolnai je od ministra unutrašnjih poslova Šandora Pintera zatražio dozvolu da se proizvodnja ponovo pokrene, kako bi firma bila u stanju da postepeno nadoknađuje štetu, koja je već dostigla blizu dve milijarde forinti, ili više od osam miliona evra.
Fabrika aluminijuma kod Ajke, u županiji Vesprem, osnovana je 1963. godine pod imenom Mađarski aluminijumski trust (MAT), koji je 1991. godine pretvoren u akcionarsko društvo "Hungalu mađarski aluminijum".
Tokom procesa privatizacije firma je menjala vlasnike, u nju je ušao njemački i slovenački kapital i djelatnost je proširena. MAL je, tako, pored ostalog, kupio značajne pakete akcija u rudnicima boksita u Jajcu i Nikšiću, a aluminujum se proizvodio ne samo od kupljene rude, već i od sekundarnih sirovina. Tri četvrtine aluminijumskih odlivaka je išlo za izvoz.
Vlasti se nadaju da će do ponedjeljka završiti čišćenje zagađenih oblasti Kolontar i Devečer.
U jučerašnjem saopštenju ministarstva spoljnih poslova navodi se da je prioritet Mađarske da se zagađanje zadrži na mađarskoj teritoriji.
Crveni mulj prekrio je oko 800 hektara u Kolontaru i Devečeru i biće nautralisan iz vazduha, poslije čega će dva centimetra zagađenog zemljišta biti uklonjeno, kako bi se spriječilo da ga vetar dodatno proširi, navodi se u saopštenju.
Evropska komisija izrazila je juče spremnost da pomogne Mađarskoj ili eventualno nekoj drugoj zemlji u saniranju posledica izlivanja mulja.
(agencije/MONDO)