Nežniji pol preuzeo vođstvo među kradljivcima sitnih stvari u trgovinama. Najčešće se kradu skupa pića, kozmetika, slatkiši...
Sitne krađe postale su neizostavni dio poslovanja gotovo svake prodavnice. Na meti lopova danas se sve ređe nalazi hrana. Njihovi “nišani” upereni su ka luksuznim pićima, kozmetičkim kremama i šminki, parfemima, skupim čokoladama, pišu današnje "Novosti".
Prodavnice sve češće imaju sopstveno obezbeđenje i sigurnosne kamere, pa sami rješavaju probleme. U beogradskoj policiji primećuju da u tašnama i džepovima dama sve češće završava neplaćena roba.
Prema riječima Nataše Numanović, iz lanca trgovina “Idea”, prodavci ovog ljeta, ipak, nisu primetili veći broj krađa nego ranije. Nema jasnog profila kada su kradljivci u pitanju. Jer, svi su različitog uzrasta i socijalnog profila.
"Sa naših rafova najčešće nestaju alkoholna pića, kozmetika i slatkiši", navodi Numanovićeva.
"Brašno, šećer, mlijeko ili meso nisu česta meta kradljivaca. Naši radnici budno motre kako bi sačuvali prodavnice, a većina objekata ima sistem tehničke zaštite. Sigurnosne kamere nam pomažu da otkrijemo lopove. Ako problem sa kradljivcem ne može da riješi obezbeđenje, pozivamo policiju."
Koliko god složene zaštite od krađe prodavci koriste, kradljivci uvek traže načine da ih prevaziđu. Na podu garderobe jednog butika u centru Beograda, dve sive plastične zakačke protiv krađe. Za zaštitnu iglu koja ga drži pričvršćenog za majicu zakačen komad - tkanine. Prodavačice pričaju da najčešće lijepo obučene dame unesu po pet komada odeće na probu, a kasnije im vrate samo tri.
"Makazama iseku odeću da skinu zaštitu, kako se ne bi oglasio senzor na izlazu iz radnje. Kako li posle nose takvu majicu sa rupom? Imamo često posla i sa veoma bahatim lopovima. Uđu u butik, uzmu sa vješalica majice i košulje, i išetaju iz radnje. Ne boje se ni sigurnosnih kamera, ni alarma", kaže jedna od prodavačica.
Kako pričaju u policiji, primijećeno je da sve više imućnih dama biva uhvaćeno sa neplaćenom šminkom.
"Kradu se najviše sitniji predmeti koji mogu da stanu u džep", objašnjavaju u policiji.
Policajci kažu das u u velikim hipermarketima krađe ređe, jer su objekti dobro pokriveni kamerama i obezbeđenjem. Na udaru su uglavnom parfimerije, butici i prodavnice pokućstva. Sve više je sredovječnih gospođa i dama koje kradu kozmetiku.
"Kada ih uhvati obezbeđenje, 'izvlače' se na šarm, pa nerijetko i odu sa 'plijenom'. Sada je manje prijava za sitnije krađe, jer čuvari prodavnica to najčešće sami rješavaju. Međutim, ima i revnosnih, koji lopove zadrže do dolaska policije", kaže izvor "Novosti".
Pričaju beogradski “plavci” i da je manje kleptomanije. Zakon je, inače, popustljiv prema kradljivcima. Policija zato reaguje po službenoj dužnosti tek kad je šteta veća od 15.000 dinara. Za svaki manji “plen” prodavci sami moraju da podnesu tužbu.
Postoje i trgovci koji se trude da kradljivci ne prođu nekažnjeno. Tako u mnogim velikim supermarketima poslovna politika nalaže da svaki lopov mora biti predat policiji.
Savremene kamere omogućavaju da se jasno snimi lik sumnjive mušterije kao i sam čin krađe. Kradljivca najčešće puštaju da prođe pored “kase” sa plijenom u džepu, kako bi dokazali da nije platio robu. Obezbeđenje ih, potom, zaustavlja, utvrdi da nemaju račun, oduzima robu i poziva patrolu policije.
Dok u Srbiji ne postoji tačan podatak o tome koliku vrijednost robe kradljivci strpaju u džep, Njemci su izračunali da im je lane ukradeno - dvije milijarde eura! Institut za istraživanje trgovine u Kelnu izračunao je da svakog dana oko 100.000 “mutnih” mušterija prođe pored kase i, u prosjeku, prisvoji 63 eura, pišu "Novosti".
(MONDO)