Nurijel Rubini, poznatiji kao Doktor Propast, koji je predvidio prethodnu recesiju, smatra da sada postoji deset razloga za novu krizu, javlja RTS.
Mnogi svjetski ekonomisti počeli su da najavljuju novu recesiju.
"Ekonomija je danas u mnogo goroj situaciji, strukturno, nego što je bila kada se prethodni put srušila. Ovo je početak mnogo veće krize i mnogo veće recesije od one koju smo imali 2008. godine", kaže direktor i osnivač "Evro Pacifik kapitala" Piter Šif.
On nije jedini koji ovih dana globalnoj privredi želi "srećnu novu krizu". Nurijel Rubini, poznatiji kao Doktor Propast, koji je predvidio prethodnu recesiju, napravio je spisak deset razloga zbog kojih je svijet na pragu nove krize. Skoro svaki od njih počinje i završava se jednim imenom – Donald Tramp. Ali i uvredama na njegov račun.
"Tramp je sada Doktor Strejndžlav finansijskih tržišta. Poput paranoidnog ludaka u klasičnom filmu Stenlija Kjubrika, on flertuje sa ekonomskim uništenjem. Sada, kada tržišta vide opasnost, rizik od finansijske krize i globalne recesije je porastao", napisao je Rubini nedavno.
Da svijet čeka novi talas ekonomske nestabilnosti smatra i Jože Mencinger, koga na ovim prostorima zovu i arhitektom slovenačke tranzicije.
"U poslednje vrijeme najviše krize je nastalo zbog manjka tražnje. Jer čovječanstvo nema problem na strani ponude, imamo problem na strani tražnje. Možemo jednostavno reći da je proizvodnja jednog automobila jeftinija nego njegova prodaja", smatra Mencinger.
Da poput svojih studenata ispred sebe dobije tijest sa samo jednim pitanjem: da li svijet čeka nova kriza, i profesor Dejan Šoškić bi, iznenađujuće, zaokružio pozitivan odgovor.
"Ima puno nekih naznaka da će doći do usporavanja rasta. I to se danas na neki način prihvata i od strane zvaničnika MMF-a i Svjetske banke u projekcijama za narednu godinu i naredne godine."
Umirujuće poruke, ipak, stižu od naših stručnjaka koji rade sa druge strane okeana. Miloš Vuković iz "RBC Global Acceta" iz Kanade ne misli da je recesija odmah tu iza ćoška.
"Da bi došlo do recesije, zaposlenost obično padne, a rast postane negativan, industrijska proizvodnja padne. Svi ovi pokazatelji su i dalje jaki i ne pokazuju da ulazimo u recesiju. Naravno, postoje neki događaji koji mogu dovesti do nje i to treba pratiti", objašnjava Vuković za RTS.