Veoma često se postavlja pitanje da li je strah od klima uređaja opravdan ili ne, a najčešći odgovor je da nije, ako je koristimo pravilno
Tokom toplih dana svi težimo da se sklonimo od vrućine, pri čemu je važno istaći da prelaz iz tople u hladnu sredinu i obrnuto ne treba činiti naglo i temperaturna razlika ne treba da bude velika.
Takođe nikada ne treba izlaziti ili ulaziti preznojen iz spoljne sredine u klimatizovanu prostoriju, jer to može izazvati temperaturni kolaps. Ako upotrebljavate klimu, osnovno pravilo je da velika razlika u temperaturi šteti zdravlju.
Zbog toga su u ljetnjim mjesecima česte prehlade, kijavice, akutno zapaljenja grla i bronhija, što je razumljivo, jer ako se sa tridesetak stepeni uđe u prostoriju u kojoj je jedva dvadesetak, prehlada je skoro neizbježna pošto organizam ne može u kratkom vremenu da se adaptira na naglu promjenu temperature i dolazi do jedne vrste 'šoka' koji negativno utiče na zdravlje.
Zato ljekari savjetuju da razlika između spoljašnje i unutrašnje temperature vazduha ne bude veća od sedam do deset stepeni i da se prilikom izlaska iz rashlađene prostorije kraće vrijeme provede u prostoriji koja se ne rashlađuje da bi se organizam bar malo adaptirao na nagli skok temperature.
Stručnjaci upozoravaju da je održavanje i čišćenje klima uređaja takođe veoma važno, jer ukoliko se barem jednom godišnje ne čisti filter kroz koji izlazi rashlađeni vazduh pod pritiskom, može postati idealna vlažna i prljava podloga za razvoj štetnih bakterija ili gljivica od kojih neke mogu izazvati i upalu pluća.
Ako klima uređaje ne koristimo kako treba, klimatizacija prostorija u kojima boravimo može da pogoršava efekte artritisa i neuritisa, a nepovoljno utiču na osobe koje već imaju probleme sa sinusima.
Kod djece hladnoća u stanu može da dovede do upale uha, a poslije izlaganja klima uređaju nisu rijetki ukočenost i bolovi u vratu.
Zbog nepravilnog korišćenja klima uređaja može doći do ukočenosti mišića lica, ukočenosti i bolova u vratu koji nastaju zbog blokade mišića poslije izlaganja hladnoći. Ukoliko dođe do ovakve blokade, ljekari kažu da treba popiti magnezijum i vitamine B grupe koji pozitivno djeluju na rad nerava i mišića.
Ventilatori takođe mogu da olakšaju podnošenje visokih temperatura, ali ako spoljna temperatura poraste iznad 30 stepeni, ventilator će biti manje efikasan od klima uređaja ili tuširanja hladnom vodom.
Neurolozi posebno apeluju na pravilno korišćenje klima uređaja kada se radi o pacijentima sa neurološkim problemima, posebno onim koji su doživjeli šlog.
Njima se savjetuje da ne budu direktno izloženi radu klima uređaja, već da borave u drugoj prostoriji dok se temperatura u cijelom stanu ne ujednači da ne bi došlo do negativnog uticaja na krvne sudove.
(Tanjug)